utorak, 5. studenoga 2013.

Šta može izazvati bol u grudima?

Koliko puta ste se uplašili zbog pojave bola u grudima? Ovaj simptom je vrlo neprijatan i donosi strah od srčanog udara. Moram istaći podatak da je svaka vrsta bola u grudima, posebno iza grudne kosti, vrlo ozbilljan simptom i zahtijeva  ljekarski pregled.

Bol u grudima može biti povezana sa cijelim nizom uzroka, kao što su srčane smetnje, probavne tegobe ili oboljenja pluća. Bol u grudnima takođe može biti koštano-mišićnog porijekla. Ponekad je bol u prsima psihogene prirode.




Postoje izuzetno opasna stanja koja se obavezno moraju isključiti pri dijagnostici bola u grudima. To su: infarkt miokarda, angina pectoris i disekcija (pucanje) aorte.

Angina pektoris je često oboljenje, posebno kod pušača duhana i gojaznih osoba. Nastaje zbog promjena na koronarnim krvnim sudovima. To su krvni sudovi koji ishranjuju isključivo naše srce. Može biti rezultati sitnih tromboza u koronarnim krvnim sudovima ili se bol javlja zbog stezanja (vazokonstrikcije) krvnih sudova. Angina pektoris, posebno varijanta koja se javlja u miru, može izazvati infarkt miokarda, odnosno srčani udar.  Bol kod angine pektoris se obično javlja u vidu stezanja ili pritiska iza grudne kosti. Ponekad se širi prema lijevoj ruci i prema bradi. Anginozne bolove često prate vrtoglavica, znojenje, mučnina, visok pritisak. U narodu se angina pektoris često označava kao predinfarkt. Angina pektoris se dijagnosticira ergometrijom. Poslije ergometrijskog testa se donosi odluka o koronarografiji.

Postoji više faktora koji mogu provocirati anginozne bolove. To su: psihički stres, fizički napor, hladno vrijeme, obilan obrok. Bol kod angine pektoris obično prestaje na nitroglicerin i traje do 15 minuta.
Osobe koje znaju da imaju anginu pektoris moraju sa sobom imati nitroglicerin.
Ukoliko bol ne prestaje na nitroglicerin, odmah se javite u hitnu službu!


Srčani udar ili infarkt miokarda nastaje zbog spazma ili začepljenja koronarnih arterija, kada prestaje dotok krvi i kisika u srce. Stanje u kom srce nema dovoljno kisika za svoje potrebe se naziva ishemija. Ukoliko ishemija dugo traje nastaju trajne promjene, odnosno lezija i nekroza srčanog mišića. Infarkt srca prati jak bol iza grudne kosti, koji ne prestaje na nitroglicerin. Ponekad je praćen povraćanjem i mučninom, posebice kada se redi o infarktu donjeg zida srca.
U svakodnevnom radu poseban strah za pacijenta donose situacije u kojima pacijent tiho , bez panike leži na leđima i žali se na jak bol iza grudne kosti. Pacijenti sa infarktom srca su obično tihi i zabrinuti za svoje stanje. Prvo što treba testirati je EKG.
U najvećem broju slučajeva EKG pokaže promjene u smislu infarkta miokarda, ali postoje oblici infarkta kod kojih nema promjena na EKG traci.
Takođe postoji srčani udar bez bolova ili "nijemi infarkt", koji se obično javlja kod pacijenata koji imaju dugogodišnju šećernu bolest.
Bol kod infarkta je obično lokalizirana iza grudne kosti i nema klasičan obrazac širenja. može da ide u lijevu ruku, vrat, trbuh, vilicu, leđa. ponekad se javlja i štucanje.
Bol prati osjećaj nedostatka zraka, gušenja, strah, uzbuđenje, nemir.
Ukoliko se radi o vrlo opsežnom infarktu onda postoji hemodinamska nestabilnost, hladan znoj i nemjerljiv krvni pritisak.
Srčani udar je smrtonosan uglavnom zbog malignih poremećaja ritma koji ga prate.

Ponekad se srčani udar otkrije poslije nekoliko godina, kada se na EKG traci ili ultrazvuku srca registruju ožiljak i hipokinezija zida srca.

Oboljenja srčanih zalistaka (prolaps mitralne valvule, aortna stenoza, mitralna insuficijencija) takođe mogu izazvati bol u prsima, ali ovje promjena obično prati gušenje, posebno intenzivno pri ležanju na ravnoj podlozi.

Upala srčane maramice ili perikarditis takođe može biti uzrok bola u grudima. Pojačava se pri dubokom disanju, kašlju, ležanju na leđima. Ovaj bol se smanjuje pri saginjanju i sjedenju. Posebna opasnost kod upale srčane maramice je stvaranje vode oko srca, odnosnu perikardijalni izliv. Velika količina tečnosti u perikardu, odnosno srčanoj maramici može izazvati tamponadu i smrt.

Posebno opasno i izrazito bolno stanje je disekcija aorte. Aorta je najveća krvna žila koja izlazi iz srca. Aneurizma aorte je patološko proširenje, uz slabljenje zida aorte.Aorta često uzdužno puca na mjestima aneurizme. ovo je urgentno stanje, koje vrlo brzo dovodi to tamponade i smrti, ukoliko se po hitnom postupku hirurški ne sanira. Bol kod disekcije je cijepajuća, izuzetno jaka, širi se u leđa, vrat, ruke, ne mijenja se pri promjeni položaja tijela.  Vrlo brzo nastuopa kardiogeni šok i smrt, te je vrijeme za pomoć vrlo kratko.


Čest uzrok bola u prsima su probavne tegobe, kao što je kila na želucu (hiatus hernia), vraćanje kiseline iz želuca u jednjak (GERB). ovaj bol je obično povezan sa obilnim obrokom, a prate ga žgaravica i vraćanje kiseline. Uzimanjem lijekova koji smanjuju produkciju želučane kiseline, bol se smanjuje. Prethodno je naravno potrebno isključiti srčani udar. Kila na želucu takođe može uzrokovati poremećaje srčanog ritma.

Upala jednjaka ili ezofagitis može izazvati bol u grudnima. Javlja se često kod alkoholičara. Spazam mišića jednjaka takođe može izazvati bol iza grudne kosti.

Ponekad uzrok bola u grudima mogu da budu oboljenja pluća i plućne maramice (pleure). Najčešća oboljenja su tumori, metastaze,  upale, adhezije (priraslice), tromboembolija ili infarkt pluća. Bol kod pleuritisa, odnosno upale plućne maramice se pojačava pri disanju i kašlju, smanjuje se ležanjem na bolesnoj strani. Priraslice bole na promjene vremena.  Bol kod pleuritisa je oštra i probadajućeg karaktera.


 Oboljenja koja su lokalizovana u zidu grudnog koša, takođe mogu biti uzrok bola u grudima.  To su osteoporoza, skolioza, nervno-mišićne bolesti, prelomi rebara, komresija nerava, prinudni položaj , sjedenje, rad za kompjuterom, istezanje mišića u prekomjernom fizičkom naporu. Intenzitet ovog bola se mijenja na pritisak.

Herpes zoster može biti uzrok bola u jednoj polovini grudnog koša.

U prethodnom članku su opisani najčešći uzroci bolova u grudnom košu. Kod pojave bola u grudnom košu, potrebno je isključiti ozbiljna stanja, kao što su infarkt miokarda i disekcija aorte.
Prve pretrage koje treba napraviti su EKG, markeri srčane nekroze i UZ srca.
Nakon navedneih pretraga kardiolog donosi odluku o terepijskom protokolu i dodatnim dijagnostičkim metodama.






Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.