petak, 5. travnja 2013.

Simptomi srčanog udara


SRČANI UDAR (INFARKT MIOKARDA)

SIMPTOMI SRČANOG UDARA

- neugodan pritisak ili osjećaj punoće u prsištu
- stežuća bol u sredini prsnog koša koja traje dulje od nekoliko minuta
- širenje bolova u lijevo rame, lijevu ruku ili lijevu stranu vrata
- omaglica (naglo zamračenje vida) i nesvjestica
- osjećaj mučnine i nedostatka zraka



SRČANI MIŠIĆ BEZ KISIKA

Srčani udar (infarkt miokarda) nastaje zbog naglog prekida protoka krvi kroz koronarne arterije koje opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima, zbog čega u ograničenom dijelu mišićne srčane stijenke dolazi do odumiranja, tj. propadanja stanica. Zbog smanjenja aktivne srčane mase srce više ne može normalno pumpati krv, što za posljedicu može imati trenutačni prestanak rada srca. Nedovoljan protok ili prekid protoka kroz koronarne arterije najčešće nastaje zbog začepljenja arterija krvnim ugruškom, koji se vremenom postupno stvara na podlozi krvne žile oštećene aterosklerozom. Aterosklerotski plakovi sužavaju promjer krvne žile, stvarajući podlogu na kojoj se lako formira krvni ugrušak koji tako još više sužava krvnu žilu.

PRVI JE SAT KRITIČAN

Srčani udar nije trenutačni događaj, nego se razvija dulje vrijeme, najčešće tijekom četiri do šest sati. U tom je razdoblju svaka minuta dragocjena, posebno zato što najveći broj oštećenja nastaje već u prvom satu, a čekanjem se samo povećava opseg oštećenja stanica srčanog mišića. Zato, ponovno uspostavljanje protoka krvi kroz začepljenu koronarnu arteriju u prvom satu od pojave početnih znakova srčanog udara može biti od ključne važnosti za preživljavanje.
Statistički podaci pokazuju da više od 50 posto ljudi koji dožive srčani udar čeka više od dva sata prije nego što potraži medicinsku pomoć. Iz navedenog proizlazi da je od izuzetne važnosti pravodobno prepoznati znakove srčanog udara kako bi se moglo reagirati na vrijeme.

TREBA ZNATI PREPOZNATI SIMPTOME

Simptomi kojima se srčani udar najavljuje brojni su i raznoliki i ne moraju se pojaviti svi odjednom. Jedan od prvih koji bolesnik može primijetiti je nagla i jaka bol u prsištu, koja se može širiti, najčešće u lijevu ruku. Nije rijetko ni širenje bolova samo u desno ili čak oba ramena. Rjeđe se bol može širiti u vrat, donju čeljust ili gornji dio trbuha (tzv. žličicu). Srčani udar može proći i bez simptoma, pri čemu je riječ o "tihom infarktu". Znak upozorenja može biti i ponavljajuća bol u prsima koja se javlja u naporu i popušta nakon odmora.

PRVA POMOĆ

Pri pojavi simptoma srčanog udara najvažnije je ostati priseban i na vrijeme poduzeti određene radnje:

Ako se bolesnik s bolom u prsnom košu naglo sruši na pod i pritom izgubi svijest, odmah utvrdite diše li i radi li mu srce.
Ako je bolesnik samo bez svijesti, osigurajte prohodnost dišnih putova postavljanjem u stabilan bočni položaj i pozovite hitnu medicinsku pomoć.
Ako bolesnik ne diše i ne radi mu srce, odmah počnite postupak oživljavanja (dva udaha: 15 pritisaka na donju trećinu prsne kosti), a netko neka odmah pozove hitnu medicinsku pomoć. Rezultat oživljavanja bit će bolji pristupite li mu prve četiri minute od trenutka prekida rada srca.
Ako je bolesnik pri svijesti, treba ga umiriti i neodgodivo pozvati hitnu medicinsku pomoć. Dobro je oboljelom dati Aspirin (bolje ga je sažvakati jer će tako brže djelovati). Aspirin će spriječiti zgrušavanje krvi i tako pospješiti protok kroz suženu koronarnu arteriju, što može smanjiti smrtnost čak do 25 posto.
Oboljeloga što prije prevezite do najbliže bolnice. U idealnim uvjetima ekipa hitne medicinske pomoći stići će za nekoliko minuta i metodama izvanbolničke medicinske pomoći nastaviti vaša nastojanja započeta pravilno pruženom prvom pomoći. No, nalazite li se na selu ili u prirodi, možda ćete vlastitim prijevozom prije stići do bolnice. Poželjno je koristiti prostrano vozilo (kombi) u kojem se, po potrebi, može pristupiti postupku oživljavanja tijekom vožnje. Bolesnik ne smije hodati, nego ga do vozila treba nositi.

ZAKLJUČAK: "Previše ljudi umire sa srcem predobrim za umiranje", izjavio je američki kardiokirurg Beck. Velik broj ljudi od posljedica srčanog udara umire samo zbog neprepoznavanja prvih simptoma bolesti i neupućenosti u važnost pružanja prve pomoći. Jer ukaže li se pomoć pravodobno i bolesnik na vrijeme stigne u bolnicu, takva se stanja mogu izliječiti.


http://infarkt.bloger.index.hr/default.aspx?date=1.3.2007.

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.