subota, 6. travnja 2013.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti


Kardiovaskularne bolesti zauzimaju visoko mjesto pomora stanovništva. Najviše pacijenata dolazi u ambulantu liječnika opće prakse zbog bolesti srca i krvnih žila. Epidemiološke studije pokazale su da su pušenje, debljina, tjelesna neaktivnost, hiperlipidemija i povišen krvni tlak rizični čimbenici nastanka kardiovaskularne bolesti. Poznato je da se rizični čimbenici često javljaju zajedno, pa dodatno pojačavaju rizik srčanih bolesti. Od čimbenika rizika na dob i spol ne možemo utjecati, ali na tjelesnu masu možemo. Uz povećanu masu vezani je povišeni krvni tlak.



Krvni tlak
Krvni tlak je pod nadzorom autonomnog živčanog sustava i rezultat ukupnog djelovanja srčanog ritma, udarnog volumena i periferne vaskularne rezistencije. Posljedica volumnog opterećenje srca jest proširenje i zadebljanje mišićne stjenke (umnažanje miofibrila u seriji). Tipičan nalaz u osobe s prekomjernom tjelesnom masom je zadebljani miokard s normalnim ili povećanim radijusom lijeve klijetke, a takve promjene mogu se uočiti već kod djece s povećanom tjelesnom masom. Smanjenje tjelesne mase preporučuje se pretilim ljudima (BMI > 30 kg/m^2) ili onima s prekomjernom težinom (BMI >25 i <30 kg/m^2) te onima s masnim naslagama na trbuhu (opseg struka >102 cm za muškarce i >88 cm za žene).

Dijetne preporuke
Dijetne smjernice za pretile osobe temelje se na racionalnom unosu kalorija i to u prvome redu složenih ugljikohidrata jer oni najbolje osiguravaju organizmu potrebnu energiju. Tu se ubrajaju tjestenina, riža uz dodatak mahunarki, te u umjerenoj mjeri pekarski proizvodi. Od proteina barem 2-3 puta na tjedan trebaju biti zastupljeni riba i morski plodovi, a od mesa perad i krto meso. Ukupan unos masti ne bi smio biti više od 30% energetskog unosa, pri čemu unos zasićenih masti ne bi smio biti veći od trećine ukupnog unosa masti. Najzdravije masnoće su maslinovo ulje, po mogućnosti djevičansko ili ekstra djevičansko i suncokretovo ulje, pogodno za pečenje, prženje, te kao začin salatama. Preporučljivo je nekoliko puta na dan jesti voće i povrće, te nemasne mliječne proizvode. Najnovije studije pokazuju da konzumacija alkohola, po mogućnosti crnog vina, smanjuju rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti. Naravno, količine trebaju biti umjerene, ne više od 2 dl na dan.

Tjelesna aktivnost
Pretilim osobama treba preporučiti odabir aktivnosti koje se uklapaju u njihovu dnevnu rutinu, najbolje 30 do 45 minuta, 4 do 5 puta na tjedan. Kao tjelesna aktivnost najugodnija je hodanje, zatim vožnja bicikla, te trčanje. Mlađe osobe mogu se koristiti uslugama fitnes centra i birati između aerobika, step danca ili pilatesa. Važno je samo da se odabrana aktivnost redovito provodi. Intenzitet tjelesne aktivnosti odabire se u skladu s porastom pulsa. Poželjno je da on bude 60-75% prosječne maksimalne srčane frekvencije.

Pušenje
Pušenje je sljedeći čimbenik rizika na koji možemo utjecati. Nikotin iznimno štetno utječe na opće stanje zdravlja. U prvome su redu ugroženi pluća i bronhi, ali dugotrajno pušenje opterećuje i srčani sustav. Kod pušača treba utvrditi stupanj ovisnosti, te motivaciju da prestanu pušiti. U strategiju prestanka pušenja može se uključiti bihevioralnu savjetovanje, te nikotinske zamjene u obliku žvakaćih guma i flastera, a u posljednje vrijeme nisu rijetke ni farmakološke intervencije. Osobitu pozornost treba posvetiti sekundarnom, pasivnom pušenju koje je ponekad zanemareno. Pušenje bi trebalo izbjegavati u prostorijama s djecom i starijim osobama, u kojima se objeduje ili priprema hrana, te na javnim mjestima. Pušenje se nikako ne preporučuje trudnicama jer su studije pokazale da su njihova djeca smanjene porođajne težine i sniženog imuniteta.

Sami najviše možemo učiniti za svoje zdravlje. Potrebne su samo upornost i volja i rezultati neće izostati.

http://www.bolnica-pakrac.hr/prevencija_kardiovaskularnih_bolesti/mtr115.aspx

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.