subota, 6. travnja 2013.

Kardiovaskularne bolesti


Najčešći oblici kardivaskularnih oboljenja:

1) Visok krvni tlak - 73 000 000
Visok krvni pritisak dodatno vrši pritisak na zidove arterija što ih vremenom oštećuje i čini prijemčivim na sužavanje i gomilanje naslaga što je u vezi s aterosklerozom.



2) Koronarna bolest srca (uzrokovana aterosklerozom, sužavanjem koronarnih arterija zbog naslaga masnoća koje blokiraju protok krvi u mišić srca tako lišavajući srce kisika. Ovo izaziva bol u prsima / srčani udar) - 16 000 000
Infarkt miokarda (akutni srčani udar događa se kada ugrušak ili grč blokira već suženu koronarnu arteriju onemogućujući dotok kisika u dio srčanog mišića što rezultira u trajnoj povredi) - 8 100 000
Angina Pektoris (bol ili neugoda u srcu uzokovani smanjenim dotokom krivi u mišić srca) - 9 100 000.

3) Moždani udar (događa se kada se krvna žila u mozgu blokira ili pukne) - 5800000
Bez krvi i kisika kojeg ona donosi dio mozga počinje umirati i dio tijela kojeg kontrolira taj dio mozga neće pravilno raditi.
Do oštećenja mozga može doći unutar nekoliko minuta nakon moždanog udara

4) Zatajenje srca (srce ne pumpa krv onako kako bi trebalo) - 5 300 000
Svake godine oko 550 000 ljudi dijagnosticirana je ova bolest
Ovo je vodeći razlog hospitalizacije kod ljudi starijih od 65 godina.

5) Aritimija (nepravilan rad srca) - više od 850 000 amerikanaca svake je godine hospitalizirano zbog aritmije. Nju uzrokuju mnogi činmenici uključujući:
koronarna bolest srca
Neravnoteža elektrolita u krvi (kao što su sodium ili potassium)
promjene u mišiću srca
posljedice srčanog udara
proces oporavka nakon operacije srca.

6) Aneurizma aorte (proširenje u aorti koje može puknuti i dovesti do krvarenja što opet može dovesti do brze smrti) - ovo se događa kod približno 176 000 amerikanaca svake godine što je uzrokom 15 000 smrtnih slučajeva.
Zdravstveni problemi kao što su visok krvni tlak i ateroskleroza slabe zdiove arterija što može rezultirati proširenjem zidova
Sporiji dotok krvi u proišireni dio može stvoriti ugrušak. Ako se on oslobodi u prsima, može otići do mozga i uzrokovati moždani udar. Ako se on oslobodi u oblasti stomaka, može blokirati dotok krvi u stomak ili noge

Faktori rizika

Osnovni faktori rizika koji utječu na pojavu kardiovaskularnih bolesti su:

Pušenje - Vjerojatnost da će oboljeti od koronarne bolesti srca kod pušača je 2 do 4 puta veća nego kod nepušača. Pušenje, također, u kombinaciji s drugim faktorima rizika znatno povećava vjerojatnost pojave koronarne bolesti srca.
Visok kolesterol - Što je kolesterol u krvi veći, veća je i vjerojatnost pojave koronarne bolesti srca.  Kada su to onda još i drugi faktori kao što su visok krvni pritisak i pušenje, rizik je tim veći. Nivo kolesterola kod ljudi također je u vezi s dobi, spolom, nasljedstvom i prehranom.
Visok krvni pritisak - Visok krvni pritisak povećava opterećenje srca. Visok krvni pritisak također povećava rizik od moždanog i srčanog udara, zatajenja bubrega i kongestivnog zatajenja srca. Kada je tu još prisutna i prekomjerna težina, pušenje, visok kolesterol ili dijabetes, rizik pojave srčanog i moždanog udara znatno se povećava.
Tjelesna neaktivnost - Ovo je također važan faktor koji može potaknuti pojavu koronarne bolesti srca. Redovita, umjerena tjelesna aktivnost, bilo u nekom radu ili vježbanju, spriječit će pojavu bolesti srca i krvnih žila. Što je aktivnost veća, veće su i koristi. Međutim, čak i umjerene tjelesne aktivnosti dugoročno će pomoći zdravlju krvožilnog sistema. Tjelesna aktivnost pomoći će održanju normalnog nivoa kolesterola, koristit će kod dijabetesa i gojaznosti, ali će blagotvorno djelovati i kod visokog krvnog pritiska.
Gojaznost / prekomjerna težina - Kod ljudi sa suviše masnog tkiva (naročito oko struka) lakše će se razviti bolest srca ili će doći do moždanog udara čak i ako drugi faktori rizika nisu izraziti. Prekomjerna težina opterećuje rad srca. Ona također povećava krvni pritisak i nivo kolesterola i triglicerida u krvi, te samanjenje nivoa dobrih HDL masnoća. Tu je tada i opasnost od pojave dijabetesa. Svakim gubitkom prekomjerne težine smanjuje se rizik od pojave bolesti srca.
Diabetes Mellitus - Dijabetes ozbiljno povećava rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti. Čak i kada je nivo šećera u krvi pod kontrolom, dijabetes povećava rizik pojave bolesti srca i moždanog udara. Ovi rizici čak su veći kada nivo šećera u krvi nije pod kontrolom.
Okvirno, 67% muškaraca i 57% žena s dijabetesom u dobi od 50 godina oboljet će od kardiovaskularnih bolesti kada budu imali 75 godina. Oko tri četvrtine dijabetičara umre od nekog oblika bolesti srca ili krvnih žila. Ako je prisutan dijabetes, veoma je važno s liječnikom držati ga pod kontrolom kao i druge faktore rizika pojave bolesti srca.
Stres - Način na koji će pojedinac odgovoriti na stres znatno je u vezi s bolestima krvožilnog sustava. Neki znanstvenici otkrili su vezu između rizika pojave koronarne bolesti srca i stresa u životu ljudi, njihovih navika i društvenog statusa. Ovi faktori nadalje mogu dovesti do pojave i ostalih. Tako na primjer, osobe pod stresom sklone su prejedanju, pušenju i neumjerenom konzumiranju alkohola.
Alkohol - Prekomjerno konzumiranje alkohola može povisiti krvni pritisak i uzrokovati zatajenje srca te dovesti do moždanog udara. Ono može doprinijeti nivou triblglicerida, pojave raka i drugih bolesti i dovesti do nepravilnog rada srca. Međutim, rizik pojave srčane bolesti kod ljudi koji piju umjereno manji je nego kod onih koji uopće ne piju.

Ako do 50-te godine ne budete imali neki od gornjih rizika, imate 5% šansu da ćete do kraja života imati neku kardivaskularnu bolest ako ste muškarac, a 8% ako ste žena. Također imate i dobre šanse da doživite devedesete.

Ako do vaše 50-te godine budete imali ili imate dva ili više faktora, ako ste muškarac šanse su 69% da ćete do kraja života imati neku kardiovaskularnu bolest, a 50% ako ste žena. Ljudi oba spola s dva faktora rizika otprilike žive dekadu manje od onih bez nijednog od gornjih faktora.

Simptomi
Slijedi lista simptoma koji upućuju na razne kardiovaskularne bolesti:
Hladno stopalo ili crni ili plavi bolni nožni prst - aneurizma abdominalne aorte
Senzacija pulsiranja u abdomenu - aneurzima abdominalne aorte
Bol u leđima - aneurizma torakalne (prsne) aorte
Krv u mokraći - visok krvni pritisak
Kašalj ili kratkoća daha - aneurizma torakalne (prsne) aorte
Kašalj koji stvara bijelu sluz - zatajenje srca
Duboka ili pulsirajuća bol u grudima - aneurizma torakalne (prsne) aorte
Teškoće il bol kod gutanja - aneurizma torakalne (prsne) aorte
Neugoda u ramenima, rukama, vratu, grlu, čeljusti ili leđima - Angina
Neugoda koja ide prema leđima, čeljusti ili ruci - srčani udar
Neugoda, težina, pritisak, bol, vatra, punoća, grčevi ili bol u grudima (ponekad se može krivo misliti da se radi o žgaravici ili slaboj probavi) - angina, srčani udar, aritmija, zatajenje srca, visok krvni pritisak
Brzi rad srca - srčani udar
Umor ili zbunjenost - visok krvni pritisak, moždani udar
Groznica ili gubitak težine - aneurizma torakalne (prsne) ili abdominalne aorte
Promuklost - aneurizma torakalne (prsne) aorte
Obamrlost, slabost ili paraliza lica, ruke, ili noge, obično na jednoj strani tijela - moždani udar
Bol u grudima, abdomenu, križima, moguće se širi prema preponi, stražnjici, ili nogama - aneurizma abdominalne aorte
Palpitacija (nepravilan rad srca, preskakanje, ili "flip-flop" osjećaj u srcu, ili osjećaj da srce "bježi") - srčani udar, aritmija, zatajenje srca, visok krvni pritisak
Jako kucanje u grudima - aritmija
Brz gubitak težine (1 do 2 kg dnevno, npr.) - zatajenje srca
Jaka glavobolja - visok krvni pritisak, moždani udar
Kratkoća daha kada se ravno leži na krevetu - zatajenje srca
Nerazgovijetan govor - moždani udar
Znojenje, povraćanje, mučnina, ili vrtoglavica - srčani udar, zatajenje srca
Oticanje zglobova stopala, noga i abdomena - zatajenje srca
Teškoće kod hodanja, vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili koordinacije - moždani udar
Problemi s vidom - visok krvni pritisak, moždani udar
Slabost, vrtoglavica, tjeskoba, kratkoća daha - srčani udar, aritmija, zatajenje srca, visok krvni pritisak

Simptomi za visok krvni pritisak odnose se samo na krajnje teške slučajeve. Općenito, visok krvni pritisak često prolazi nezapažen. Spomenuti simptomi nisu indikativni samo za navedene bolesti i mogu biti samo prolazne naravi. Osoba koja primijeti gornje simptome trebala bi se savjetovati s liječnikom.

Ayurvedska medicina



Ayurveda, znanost o životu, prevenciji bolesti i dugovječnosti, najstariji je i najpotpuniji sistem liječenja. Njeni temelji nalaze se u svetim spisima Indije poznatim kao Vede - što su knjige pisane prije oko 5000 godina. Ayurveda koristi prirodne principe da bi se održalo zdravlje i da bi se tijelo, um i duh osobe održali u potpunoj ravnoteži s prirodom.

India Herbs ima grupu liječnika specijaliziranih u Kaya Chikatsi, što je jedna od osam glavnih specijalnosti Ayuvede koja se odnosi na internu medicinu. To je grana Ayurvede koja nudi terapiju za pročišćenje i detoksifikaciju. Kaya Chikitsa bavi se samim uzrokom bolesti i propisuje terapuutsku upotrebu raznih biljnih lijekova i holističke tretmane za poboljšanje kardiovaskularnog sistema u isto vrijeme jačajući otpornost samog tijela.

Kaya Chikitsa liječniciei Indie Herbs kombiniraju posebnu biljnu mješavinu temeljenu na stoljećima staroj mudrosti sa savjetima o prehrani, tjelesnoj aktivnosti, mentalnom treningu i opuštanju da bi se pomoglo muškarcima da postignu i održe optimalno kardiovaskularno zdravlje.


Preporuke

Kardiovaskularno zdravlje dugoročno se može popraviti implementiranjem nekih od donjih navika u svakodnevni život:

1) Otklanjanje štete - godine života s dosta stresa mogu uzrokovati štetu kardiovaskularnom sistemu. Cardiofy ovdje može pomoći putem oslobađanja stotine fitonutrienata da na molekularnom nivou poprave cirkulaciju krvi, normaliziraju metabolizam lipida, reguliraju nivo kolesterola i triglicerida, stimuliraju funkcije jetre, smanje stvaranje ugrušaka, ojačaju krvne žile, minimiziraju stres na srce, ojačaju tkivo srca i otklone hipertenziju.

2) Izbjegavanje zasićenih masnoća - Zasićene masnoćeti su glavni prahrambeni uzrok suviše masnoće u krvi. Hranu koju treba izbjeći ukratko uključuje: govedinu, teletinu, janjetinu, svinjetinu, živad, maslac, mlijeko, sir, masno mlijeko, kokos, kokosovo ulje, palmino ulje, maslac od kokosa.

3) Izbjegavanje hidrogeniziranih masnoća - Hidrogenizirane masnoće povećavaju kolesterol. Trebalo bi izbjeći masnoće poput margarina i maslaca.

4) Izbjegavanje trans masnih kiselina - Trans masne kiseline povećavaju kolesterol u krvi. Trebalo bi izbjeći krafne, kolače, biskvite, grickalice.

5) Konzumiranje nezasićenih masnoća - 25% to 35% kalorija od nezasićenih masnoća dnevnoj prehrani snizit će kolesterol u krvi. Trebalo bi jesti lososovo meso, haringe, avokado, masline, orahe, i tekuća biljna ulja (od soje, kukuruza, suncokreta).

6) Smanjenje unosa soli u organizam - Trebalo bi manje uzimati napitke i jela kojima je dodan šećer kako bi se smanji uunos kalorija i pomoglo u kontroli težine. Tu spadaju sirupi, glukoza, fruktoza, dekstorazna, sirupi od kukuruza, koncentrirani sokovi od voća i med.

7) Smanjenje unosa soli - Hrana koja nije bogata soli smanjit će rizik od hihpertenzije (visokog krvnog pritiska). Dnevno bi trebalo uzeti manje od 1 500 mg soli.

8) Konzumiranje vlaknaste hrane - Kada se uzimaju redovito kao dio prehrane s malo zasićenih masti, topiva vlakna pomoći će da se snizi kolesterol u krvi kao i smanji rizik od dijabetesa i raka debelog crijeva. Na svakih 1000 kalorija trebalo bi jesti 14 grama vlakana (u topivom i netopivom stanju).

9) Pijenje vode - Šest do osam čaša vode dnevno osigurat će da vlakna u prehrani budu ispravno probavljena i da gubitak masti bude opitmiziran.

10) Svakodnevna tjelesna aktivnost - Barem 30 minuta umjerenog vježbanja ili druge aktivnosti pomoći će u održanju optimalne tjelesne težine, kao i u gubitku već stečene težine te će poboljšati kardiovaskularno zdravlje.

11) Pušenje - Pušači imaju dva do tri puta veću vjerojatnost da će umrijeti od koronarne bolesti srca nego nepušači.

12) Umjereno konzumiranje alkohola - Previše alkohola može povećati nivo triglicerida u krvi i također dovesti do visokog krvnog tlaka, zatajenja srca, te povećati unos kalorija (što vodi do gojaznosti i dijabetesa). Previše alkohola također može dovesti do moždanog udara, kardiomiropatije, aritmije i iznenadne srčane smrti.

http://cardiofy.info/

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.