utorak, 28. veljače 2012.

Cirkulacija i srce


Srce je vitalni organ čiji je zadatak da pumpa krv kroz cijelo tijelo. Krv sa sobom do organa i tkiva prenosi kisik (kiseonik, oksigen, oxygen) i hranjive materije za ishranu i funkcioniranje organa, a od organa odnosi materije koje su nepotrebne ili štetne. Od ugljikohidrata (ugljenih hidrata, karbohidrata) najvažnija je glukoza (glucosa, grožđani šećer), koja je primarni izvor energije za ćelije u organizmu. Kada se kisik preda tkivima i organima, krv 'uzima' ugljendioksid (ugljični dioksid) i odnosi ga do pluća, preko kojih se izbacuje u okolinu. U plućima iz udahnutog zraka, krv uzima kisik i nosi ga do tkiva, te se time zatvara cirkulacijski krug. Krv 'putuje' kroz cjevčice građene od mišićnog i vezivnog tkiva od srca do organa i od organa natrag do srca. Cjevčice koje vode krv od srca od organa su arterije, a one koje krv vraćaju od organa do srca su vene. Krv 'putuje' kroz arterije i vene zahvaljujući pumpanju od strane srca, koje je 'pogonski motor' za cirkulaciju (cirkulacija = kolanje krvi kroz organizam).

Srce ima pretkomore (atrije) i komore (ventrikule). Lijeva i desna pretkomora su 'predvorja' kroz koja krv prođe prije no što uđe u lijevu, odnosno desnu komoru. Krv, dakle ide iz lijeve pretkomore u lijevu komoru prošavši kroz mitalnu valvulu (mitralni zalistak), potom iz lijeve komore u aortu, prošavši kroz aortnu valvulu (aortni zalistak). Aorta je glavna i najveća arterija. Izlazi direktno iz srca, a sve druge arterije su grane aorte. One se granaju poput vodovodne mreže kroz grad, postaju sve razgranatije i tanje. Kada se arterije sasvim razgranaju i dosegnu mikroskopsku veličinu nose naziv arteriole i prelaze u kapilare, još sitnije krvne sudove. Preko tankih zidova kapilara u tkivima i organima krv predaje kisik i hranjive materije organima, a preuzima otpadne materije i ugljendioksid. Njih prenosi putujući iz kapilara u venule, ove se ulijevaju u vene, sve veće kako krv teče dalje, da bi na kraju bile formirane dvije velike vene (gornja i donja tzv. šuplja vena), koje ulaze u desnu pretkomoru. Ovo je veliki (ili sistemski) krvotok.

Iz desne pretkomore (desnog atrija) krv preko trikuspidne valvule ulazi u desnu komoru. Desna komora pumpa krv preko tzv. plućne arterije u sistem plućne cirkulacije. Na isti način se ove arterije granaju do plućnih kapilara. Preko njihovih tankih zidova, u plućima se iz krvi oslobađa ugljendioksid, a iz udahnutog zraka u krv ulazi kisik. On se transportira krvlju koja iz kapilara ide u plućne vene, a ove se ulijevaju u lijevu pretkomoru. Ovo je mali (plućni) krvotok. Iz lijeve pretkomore krv ide opet u lijevu komoru i ciklus se nastavlja.

Otpadne materije, proizvodi metabolizma u ćelijama (celulama, stanicama) odvode se do jetre ili do bubrega (ovisno o izvjesnim osobinama tih materija), te se jetrom, preko sistema žuči i kroz crijeva izbacuju van, dok se one preko bubrega, sistemom mokraćnog trakta izbacuju van mokraćom (urinom).

Kao što vidimo, uloga krvi izuzetno je važna, i bez dotoka krvi, organi, a time i organizam, ne bi mogli funkcionirati. Pogonska snaga za kolanje krvi kroz organizam je srce kao pumpa, a putevi protoka krvi objedinjeni su u cirkulacijski sistem.


Građa srca

Srce je šuplji mišićni organ koji ima zadatak da pumpa krv. Već su pomenute pretkomore i komore, kao i valvule. Desna i lijeva strana srca normalno su međusobno odijeljene pregradama od mišićnog tkiva i krv se iz ove dvije strane ne miješa. Krv prelazi iz lijeve pretkomore u lijevu komoru i dalje u aortu. Na drugoj strani, krv iz desne pretkomore prelazi u desnu komoru, potom u plućnu arteriju i dalje ka plućima. Pretkomore su šupljine u gornjem dijelu srca, tankih zidova i služe kao predvorje prije ulaska krvi u komore. I one djelimično pumpaju krv i to ka komorama. Valvule (zalisci) su tanke membranozne strukture, koje služe kao 'vrata' koja dozvoljavaju prelazak krvi samo u jednom smjeru. Ova 'vrata' moraju se potpuno otvoriti kad se krv pumpa ka naprijed, a potom se zatvaraju, ne dozvoljavajući povratak krvi ka natrag. Ovo otvaranje i zatvaranje odvija se pri svakom otkucaju srca i zatezanje valvularnih struktura pri otvaranju i zatvaranju, uz još neke fenomene, proizvodi dobro poznati zvuk srčanih otkucaja, koji možemo čuti ako naslonimo uho na nečiji grudni koš, ili ako slušamo srce stetoskopom (ljekarskim slušalicama).

Između lijeve pretkomore i lijeve komore je mitralna valvula. Ona otvaranjem omogući pretakanje krvi iz pretkomore u komoru, a zatvaranjem spriječi povrat krvi iz lijeve komore u lijevu pretkomoru.

Na izlazu iz lijeve komore je aortna valvula. Ona otvaranjem omogući pretakanje krvi iz komore u aortu, a zatvaranjem spriječi povrat krvi iz aorte u lijevu komoru.

Između desne pretkomore i desne komore je trikuspidna valvula. Ona otvaranjem omogući pretakanje krvi iz desne pretkomore u desnu komoru, a zatvaranjem spriječi povrat krvi iz desne komore u desnu pretkomoru.

Na izlazu iz desne komore je pulmonalna valvula. Ona otvaranjem omogući pretakanje krvi iz desne komore u plućnu arteriju, a zatvaranjem spriječi povrat krvi iz plućne arterije u desnu komoru.
izvor:www.bhsrce.ba

Više o zdravlju na:



Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.