utorak, 28. veljače 2012.

Ateroskleroza i koronarna bolest


Ateroskleroza
Krv prolazi kroz arterije kao kroz cjevčice (v. Vaše srce). Normalno je protok krvi neometan. Međutim, u nekih osoba vremenom dolazi do odlaganja nekih materija, prije svega masnoća, holesterola, kasnije i kalcija, u unutrašnji sloj zida arterija. Ovo uzrokuje zadebljavanje zida arterije, koje se izboči prema unutra i sužava arteriju. Tako nastaje stenoza (suženje) arterije. Stenoza ometa i usporava protok krvi nizvodno od mjesta suženja i remeti funkciju organa ili dijela organa kojeg sužena arterija snabdijeva krvlju. Ateroskleroza se može javiti na bilo kojoj arteriji u organizmu i čini najveći dio grupe oboljenja koju nazivamo kardiovaskularna oboljenja. Kardiovaskularna oboljenja u razvijenom svijetu, zemaljama u razvoju i tranziciji čine oko 50% uzroka svih smrti, dok su u manje od 50% uvršteni svi drugi mogući uzroci smrti (rak, infektivna oboljenja, bolesti pluća itd).

Koronarna bolest
(sinonimi: ishemijska bolest srca, aterosklerotska koronarna bolest, coronary artery disease itd)
Koronarna bolest je ateroskleroza u koronarnim arterijama.


Koronarne arterije
Koronarne arterije su arterije koje krvlju snabdijevaju samo srce. Naime, i srce, kao vitalni pumpni mišićni organ, zahtijeva hranu i kisik, što mu donosi krv. Krv se do srčanog mišića doprema kroz srčane, koronarne arterije, koje su, kao i sve druge arterije, grane aorte. Koronarne arterije obavijaju srce poput krune (lat. corona – kruna). Postoje lijeva i desna koronarna arterija. Lijeva se odmah na početku razgranava na dvije velike grane – prednju silaznu i kružnu (cirkumfleksnu) arteriju. Neposredno prije razgranavanja, lijeva koronarna arterija je kratkog toka i poznata je pod nazivom glavno stablo lijeve koronarne arterije (ili deblo, ili engl. LEFT MAIN). Iako lijeva i desna koronarna arterija u međusobnom odnosu i veličini variraju, ovisno o urođenim osobinama ovog dijela cirkulacije, lijeva koronarna arterija u pravilu ima znatno veći teritorij snabdijevanja.
Koronarna bolest
Ateroskleroza u koronarnim arterijama čini suženja koronarnih arterija, koja ometaju i usporavaju protok krvi do srčanog mišića. Suženja nose naziv plak (plaque), ili lezija. Koronarna bolest manifestira se kao angina pectoris, infarkt miokarda, nagla srčana smrt, ili srčana slabost. Ne zna se direktan uzrok koronarne bolesti, ali se zna za postojanje faktora koji doprinose njenom nastanku. Ovi faktori su: nasljedna sklonost, šećerna bolest (diabetes mellitus), pušenje duhana (nikotinizam), povišen holesterol u krvi (hiperholesterolemija, hypercholesterolemia), povišen krvni pritisak/tlak (hipertenzija), gojaznost, tjelesna neaktivnost itd. Eliminiranjem onih faktora na koje možemo uticati smanjujemo vjerovatnoću za razvoj koronarne bolesti i ateroskleroze uopće. Najvažnije mjere: prestanak pušenja, kontrola tjelesne težine, striktan tretman šećerne bolesti i visokog krvnog pritiska, snižavanje holesterola u krvi.

izvor: www.bhsrce.ba

Više o zdravlju na:


Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.