petak, 3. veljače 2012.

20 savjeta za zdravo srce

Pazite na svoju težinu, redovno vježbate, kontrolirate tlak krvi i kolesterol. Ipak postoje male svakodnevne stvari koje se vremenom mogu nagomilati i pretvoriti u veliki problem. Ovdje je navedeno dvadeset uobičajenih pogrešaka koje svi činimo, posljedice i načini kako promijeniti te navike u korisni utjecaj u svom životu.
Pranje zuba - higijena usta i zdravlje srca idu ruku pod ruku. Brojna istraživanja ukazuju na povezanost upale desni i bolesti srca.

Dovoljno sna - većina ljudi spava premalo. Statistike pokazuju da jedan od šest ljudi spava samo pet sati dnevno. Bez obzira da li idete prekasno u krevet, prerano ustajete ili se budite po noći i ne možete zaspati, nanosite štetu svome srcu.

Godišnji odmor je prilika da se opustite i riješite stresa. Na propuštajte ga. Osim što nanosi štetu srcu, propušteni odmor također utiče i na depresiju, napetosti i brže umaranje.

Raznobojna prehrana tj. voće i povrće raznih boja, doprinosi zdravlju srca. Osim vlakana, vitamina, minerala i antioksidanata voće i povrće sadrži i visoke količine kalija koji je važan za regulaciju krvnog tlaka.

Boravak u prirodi i izlaganje suncu omogućava tijelu da proizvede potrebne količine vitamina D. Posljednje studije ukazuju na povezanost količine vitamina D i naslaga na krvnim žilama. Svi govore o ograničenom izlaganju suncu zbog raka kože i naravno da opekline od sunca nikome ne koriste. Bez obzira na vrstu vaše kože, pet do trideset minuta izlaganja suncu veće površine tijela, za vrijeme najtoplijih mjeseci barem dva puta tjedno bi moralo biti dovoljno.

Previše zdravoga ne mora biti najbolje za vas. Iako je maslinovo ulje zdravo, kao i sve masnoće bogato je kalorijama. Konzumiranjem u pretjeranim količinama unosi se tako i višak kalorija koji nam možda i nije koristan.

Kretanje je lijek. Iskoristite svaku priliku da prošetate makar i po supermarketu. Parkirajte na parkiralištu što dalje od ulaza u dućan.

Redovne kontrole su obavezne čak i ako se osjećate dobro i naizgled nema znakova srčanih oboljenja. Budite oprezni. Srčane bolesti su tihi ubojice i često nemaju očite simptome unaprijed. American Heart Association preporučuje počevši od 20 godina starosti provjeru kolesterola svakih pet godina i krvnog tlaka svake dvije godine. Kod svake provjere preporuča se i obračun indeksa tjelesne mase. Od 45. godine trebalo bi provjeravati i šećer u krvi svake tri godine. Preporuka se onosi na osobe bez posebnih faktora rizika. Ako imate povećane faktore rizika potrebne su češće provjere.

Mliječni prozvodi su često prvi na udaru kod raznih dijeta. Zanemaruje se činjenica da prehrana koja sadrži dovoljne količine nemasnih mliječnih proizvoda smanjuje rizik od razvoja dijabetesa koji onda utječe na razvoj srčanih oboljenja.

Prave namirnice pomažu nam da ostanemo zdravi. Razni čipsi i slično mogu biti ukusni i primamljivi ali količina soli i šećera može dobrano povisiti krvni tlak i/ili razinu triglicerida u krvi. Osim toga nakon njih ste ubrzo ponovo gladni. Bolji izbor su orašasti plodovi poput badema, pistacija, oraha i sl. Dovoljna dnevna količina je dvadesetak badema ili desetak oraha ili oko 48 pistacija.

Grahorice obavezno dodajte prehrani. Bilo koja vrsta graha daje proteine bez zasićenih masnoća, odličan su izvor topivih vlakana koji su važni pri smanjivanju kolesterola.

Razni začini obogaćuju vašu prehranu. Timijan i ružmarin mogu nadomjestiti dio upotrebljene soli u juhama, sosevim i sličnim jelima.

Gazirana pića su najčešći izvor prekomjernog šećera u našoj prehrani koji podiže razinu triglicerida u krvi. Zamjenite ih običnom vodom ili prirodnom limunadom.

Obiteljska povijest bolesti može biti važna kod određivanja razine rizika od srčanih bolesti kojima ste izloženi. Nije isto ako je vaš djed umro u osamdesetoj godini pušeći dvije kutije cigareta na dan ili u četrdesetoj uprkos zdravom životu.

Vrijeme s prijeteljima i obitelji je važno. Pokazalo se da su osobe u pedesetima ili šezdesetima koje vode usamljenički život puno podložnije problemima sa zdravljem i bolestima, pogotovo srčanima - i do 76%.

Kava ujutro može koristiti i to ne zbog kofeina već zahvaljujući antioksidantima. Jedna do dvije šalice dnevno, sa ili bez kofeina može pomoći u sprečavanju srčanih oboljenja - naravno bez šećera.

Desert nakon obroka u obliku manjih količina tamne čokolade smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila za 37%, rizik od udara 20-29%, te može također smanjiti rizik od dijabetesa. U tamnoj čokoladi možete uživati bez osjećaja krivnje jer je puna flavonoida koji štite vaše srce od lošeg kolesterola i sprečavaju upale.

Više poslova odjednom može biti jedan od znakova upozorenja da ste suočeni sa prevelikom količinom stresa. Ostali znakovi su osječaj da radite previše a da je malo toga napravljeno, odgađanje stvari koje treba obaviti, brzo govorenje i jedenje da bi se smirili. Zaustavite se i promotrite stres u svom životu i pokušajte promijeniti prioritete. Naučite koju od tehnila za smanjenje stresa - jogu, meditaciju, vizualizaciju, relaksaciju ili vježbe disanja.

Obznanite svoje odluke svima - ako prestajete pušiti najavite to svima.
Štednja za vikend - korisno je popiti čašu vina dnevno, ali ne možete preko tjedna ne popiti ni jednu da biste za vikend to sve nadoknadili. Zdravlje ne funkcionira na taj način.

source: www.mojesrce.com

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.