utorak, 28. veljače 2012.

Angina pectoris i infarkt miokarda


Angina pectoris
U stanjima u kojima srčanom mišiću ne dolazi dovoljno krvi javlja se slabost mišića, a pacijent osjeća bol u prsima ili nedostatak zraka. Bol u prsima obično je provociran naporom, mada se u nekim slučajevima može javiti u miru. Poznat je pod nazivom Angina pectoris. Osobine bola su da obično nastaje u sredini grudi, stežućeg je karaktera (kao da je neko kliještima stisnuo grudni koš, ili kao da nešto teško sjedi na grudima). Bol se često širi van mjesta primarnog nastanka, i to prema ramenima (češće lijevom, ali može u oba), u lijevu ruku, u vrat, prema donjoj vilici, praćen gušenjem i stezanjem u vratu. Također je moguće širenje ka plećkama ili u žličicu. Bol je najčešće provociran fizičkim naporom ili psihičkim uzbuđenjem i jenjava nekoliko minuta nakon što se aktivnost prekine (odmori). U smanjenju intenziteta bola obično pomogne nitroglicerin stavljen pod jezik, bilo u obliku tablete, bilo kao sprej. Postupna progresija koronarne bolesti od blagog suženja vodi ka sve težem, a moguće je i potpuno zatvaranje koronarne arterije, što nazivamo okluzijom. Postepeno zatvaranje koronarne arterije, koje traje kroz duži vremenski period manifestira se tegobama koje odgovaraju angini pectoris.


Infarkt miokarda
(sinonimi: infarkt, infarkt srca, srčani udar, srčana kap)
Moguće je, međutim, da površina plaka u koronarnoj arteriji naprsne i ošteti se. Ova nagla promjena aktivira sistem zgrušavanja krvi, koji formira ugrušak na mjestu naprsnuća plaka. Naglo i brzo formiranje ugruška u potpunosti iznenada zatvara protok kroz koronarnu arteriju i srčani mišić naprasno ostaje bez krvi. Dio mišića propada (nekrotizira), a pacijent osjeti iznenadan, jak, razarajući bol sličan bolu u angini pectoris, samo znatno jači. Taj bol ne popušta na primjenu nitroglicerina i traje duže. Često je praćen preznojavanjem i strahom od smrti. Također, može biti praćen i gušenjem, osjećajem 'preskakanja' srca. Nekad je infarkt miokarda prva manifestacija koronarne bolesti u pacijenta koji je, do tada, mogao izgledati sasvim zdrav. Najčešći uzrok iznenadne smrti uravo je infarkt miokarda, te se ovakva smrt naziva nagla srčana smrt.


Inače, infarkt miokarda je najčešća dijagnoza pacijenata primljenih u bolnicu. Izuzetno je opasan: smrtonosan je u oko jedne trećine svih pogođenih. Polovina pacijenata koji umru od infarkta, umru prije nego uopće dođu do bolnice. Daleko najefikasniji način liječenja infarkta je hitna ugradnja stenta.


Liječenje infarkta miokarda
Daleko najveće šanse za preživljavanje i oporavak od infarkta miokarda imaju osobe koje se podvrgnu hitnoj ugradnji stenta u infarktom pogođenu koronarnu arteriju. Hitna ugradnja stenta u infarktom pogođenu koronarnu arteriju znatno smanjuje smrtnost ovih pacijenata i spašava živote mnogih koji bi bez primjene ove vrste tretmana umrli. Međutim, ni ugradnja stenta u nekim slučajevima nije u stanju da spasi sve pacijente, stanje nekih od njih može biti izuzetno teško, te se, uprkos svim preduzetim naporima, uprkos ugradnji stenta itd, zna desiti da neki i od ovih pacijenata smrtno završe. Ipak, najveći dio pacijenata bude vrlo efikasno tretiran i otkloni se prijeteća životna opasnost. Ugradnja stenta je najmodernija i najefikasnija metoda liječenja infarkta. Primjenjuje sa samo u usko specijaliziranim zdravstvenim ustanovama. Nije moguće uraditi hitnu ugradnju stenta u bolnicama u kojima se inače ne rade koronarografije i ugradnja stenta. Čak se ni u svim bolnicama u kojima se rade koronarografije ne može vršiti ugradnja stenta u akutnom infarktu. Naime, pored odgovarajuće skupe i sofisticirane opreme, mora postojati i medicinsko osoblje educirano i utrenirano za ovu vrstu procedura. Stoga su ovakve ustanove vrlo rijetke, pa se u većini bolnica primjenjuje stariji, manje efikasan, alternativni način liječenja infarkta lijekovima.


Starija metoda liječenja infarkta, koja se primjenjuje u većini bolničkih ustanova, je fibrinoliza (tromboliza). Ova metoda je znatno manje efikasna, ograničena je vremenom (pacijent mora doći unutar 6 sati od početka bola), ali i mnogim kontraindikacijama. Fibrinoliza se zasniva na činjenici da je infarkt uzrokovan formiranjem ugruška krvi. Pacijent tretiran fibrinolizom prima infuziju specijalnog lijeka čiji je zadatak razaranje tog ugruška i ponovno uspostavljanje protoka krvi kroz infarktnu arteriju. Kako se ugrušak stvrdnjava tokom nekoliko sati od nastanka, ova terapija je efikasna samo u prvih 6 sati. Poslije nije u mogućnosti rastvoriti ugrušak, te začepljenje arterije ostaje uprkos terapiji. Osim toga, činjenica da lijek rastvara krvne ugruške onemogućuje njenu primjenu u pacijenata koji su prebolovali moždani udar, koji imaju krvareći ulkus (čir, grizlicu) na želucu i/ili dvanaestopalačnom crijevu, koji su nedavno operirani, koji imaju disekciju aorte, ili koji imaju sklonosti krvarenju ili druga stanja neobuhvaćena okvirom ovog teksta. Fibrinoliza je manje efikasna u spašavanju života i otvaranju začepljene arterije, nego ugradnja stenta. Često u pacijenata podvrgnutih fibrinolizi zaostaje u koronarnoj arteriji suženje ili čak začepljenje, te pacijent i nakon infarkta ima anginu pectoris, te treba biti podvrgnut koronarografiji i ugradnji stenta.


Na drugoj strani, ugradnja stenta manje ovisi o vremenu, pacijent može doći i nakon više od 6 sati od početka bola (mada je najbolje što prije), ugradnja stenta može se raditi i u rizičnih, u starijih, u pacijenata sklonih krvarenjima itd. Također, efikasnost u otvaranju začepljene koronarne arterije ugradnjom stenta višestruko je veća nego pri fibrinolizi.


Srčana slabost
Teška ateroskleroza na koronarnim arterijama sa ometanjem dotoka krvi srčanom mišiću vremenom slabi srčani mišić (miokard). Pomanjkanje snage srčanog mišića onemogućuje mu da svojom pumpnom funkcijom zadovolji zahtjeve organizma. Tako u ovim slučajevima, pri naporu, srce ne pumpa dovoljno krvi za mišiće, pa se oboljela osoba lako zamori. Pored zamaranja, tegobe mogu biti još i u vidu bola u grudima i/ili osjećaja nedostatka zraka. Vremenom, zamaranje se javlja pri sve manjem naporu.


Jedan od pokazatelja (ne apsolutan, ali vrlo prihvatljiv) snage srčanog mišića je ejekciona frakcija. Srce se raširi i stisne između 60 i 100 puta u minuti. Širenje (dijastola) ga puni krvlju, a stiskanjem (sistola) ono istiskuje krv u cirkulaciju. Stisnuće srčanog mišića lijeve komore u normalnim uslovima nikada ne izbaci u aortu svu krv koja mu je dospjela u fazi širenja (dijastole). Ovo se dešava zato jer je unutrašnja površina srca neravna i stiskanjem mišića ipak ostaju manji prostori iz kojih se krv ne istiska dalje u aortu. Osim, toga, neophodno je da u fizičkom naporu ima mogućnosti da se poveća zapremina krvi koju srce istiskuje, pa je ova rezerva krvi neophodna. Normalno je da srce istisne u aortu više od 50% ukupne zapremine unutar lijeve komore u stanju opuštanja. Ovaj procenat naziva se ejekcionom frakcijom. Najčešće je ona 60-65%, ali se normalnom smatra sve preko 55% i uglavnom nije veća od 75%. Kao što je već objašnjeno, fiziološki je nemoguće da bude 100%. Ejekciona frakcija 50-55% je granična, a vrijednosti ispod 50% smatraju se tzv. sistolnom disfunkcijom. Niža ejekciona frakcija obično znači zamaranje pacijenta pri malim naporima.

izvor: www.bhsrce.ba
Više o zdravlju na:



Ateroskleroza i koronarna bolest


Ateroskleroza
Krv prolazi kroz arterije kao kroz cjevčice (v. Vaše srce). Normalno je protok krvi neometan. Međutim, u nekih osoba vremenom dolazi do odlaganja nekih materija, prije svega masnoća, holesterola, kasnije i kalcija, u unutrašnji sloj zida arterija. Ovo uzrokuje zadebljavanje zida arterije, koje se izboči prema unutra i sužava arteriju. Tako nastaje stenoza (suženje) arterije. Stenoza ometa i usporava protok krvi nizvodno od mjesta suženja i remeti funkciju organa ili dijela organa kojeg sužena arterija snabdijeva krvlju. Ateroskleroza se može javiti na bilo kojoj arteriji u organizmu i čini najveći dio grupe oboljenja koju nazivamo kardiovaskularna oboljenja. Kardiovaskularna oboljenja u razvijenom svijetu, zemaljama u razvoju i tranziciji čine oko 50% uzroka svih smrti, dok su u manje od 50% uvršteni svi drugi mogući uzroci smrti (rak, infektivna oboljenja, bolesti pluća itd).

Koronarna bolest
(sinonimi: ishemijska bolest srca, aterosklerotska koronarna bolest, coronary artery disease itd)
Koronarna bolest je ateroskleroza u koronarnim arterijama.


Koronarne arterije
Koronarne arterije su arterije koje krvlju snabdijevaju samo srce. Naime, i srce, kao vitalni pumpni mišićni organ, zahtijeva hranu i kisik, što mu donosi krv. Krv se do srčanog mišića doprema kroz srčane, koronarne arterije, koje su, kao i sve druge arterije, grane aorte. Koronarne arterije obavijaju srce poput krune (lat. corona – kruna). Postoje lijeva i desna koronarna arterija. Lijeva se odmah na početku razgranava na dvije velike grane – prednju silaznu i kružnu (cirkumfleksnu) arteriju. Neposredno prije razgranavanja, lijeva koronarna arterija je kratkog toka i poznata je pod nazivom glavno stablo lijeve koronarne arterije (ili deblo, ili engl. LEFT MAIN). Iako lijeva i desna koronarna arterija u međusobnom odnosu i veličini variraju, ovisno o urođenim osobinama ovog dijela cirkulacije, lijeva koronarna arterija u pravilu ima znatno veći teritorij snabdijevanja.
Koronarna bolest
Ateroskleroza u koronarnim arterijama čini suženja koronarnih arterija, koja ometaju i usporavaju protok krvi do srčanog mišića. Suženja nose naziv plak (plaque), ili lezija. Koronarna bolest manifestira se kao angina pectoris, infarkt miokarda, nagla srčana smrt, ili srčana slabost. Ne zna se direktan uzrok koronarne bolesti, ali se zna za postojanje faktora koji doprinose njenom nastanku. Ovi faktori su: nasljedna sklonost, šećerna bolest (diabetes mellitus), pušenje duhana (nikotinizam), povišen holesterol u krvi (hiperholesterolemija, hypercholesterolemia), povišen krvni pritisak/tlak (hipertenzija), gojaznost, tjelesna neaktivnost itd. Eliminiranjem onih faktora na koje možemo uticati smanjujemo vjerovatnoću za razvoj koronarne bolesti i ateroskleroze uopće. Najvažnije mjere: prestanak pušenja, kontrola tjelesne težine, striktan tretman šećerne bolesti i visokog krvnog pritiska, snižavanje holesterola u krvi.

izvor: www.bhsrce.ba

Više o zdravlju na:


Cirkulacija i srce


Srce je vitalni organ čiji je zadatak da pumpa krv kroz cijelo tijelo. Krv sa sobom do organa i tkiva prenosi kisik (kiseonik, oksigen, oxygen) i hranjive materije za ishranu i funkcioniranje organa, a od organa odnosi materije koje su nepotrebne ili štetne. Od ugljikohidrata (ugljenih hidrata, karbohidrata) najvažnija je glukoza (glucosa, grožđani šećer), koja je primarni izvor energije za ćelije u organizmu. Kada se kisik preda tkivima i organima, krv 'uzima' ugljendioksid (ugljični dioksid) i odnosi ga do pluća, preko kojih se izbacuje u okolinu. U plućima iz udahnutog zraka, krv uzima kisik i nosi ga do tkiva, te se time zatvara cirkulacijski krug. Krv 'putuje' kroz cjevčice građene od mišićnog i vezivnog tkiva od srca do organa i od organa natrag do srca. Cjevčice koje vode krv od srca od organa su arterije, a one koje krv vraćaju od organa do srca su vene. Krv 'putuje' kroz arterije i vene zahvaljujući pumpanju od strane srca, koje je 'pogonski motor' za cirkulaciju (cirkulacija = kolanje krvi kroz organizam).

Srce ima pretkomore (atrije) i komore (ventrikule). Lijeva i desna pretkomora su 'predvorja' kroz koja krv prođe prije no što uđe u lijevu, odnosno desnu komoru. Krv, dakle ide iz lijeve pretkomore u lijevu komoru prošavši kroz mitalnu valvulu (mitralni zalistak), potom iz lijeve komore u aortu, prošavši kroz aortnu valvulu (aortni zalistak). Aorta je glavna i najveća arterija. Izlazi direktno iz srca, a sve druge arterije su grane aorte. One se granaju poput vodovodne mreže kroz grad, postaju sve razgranatije i tanje. Kada se arterije sasvim razgranaju i dosegnu mikroskopsku veličinu nose naziv arteriole i prelaze u kapilare, još sitnije krvne sudove. Preko tankih zidova kapilara u tkivima i organima krv predaje kisik i hranjive materije organima, a preuzima otpadne materije i ugljendioksid. Njih prenosi putujući iz kapilara u venule, ove se ulijevaju u vene, sve veće kako krv teče dalje, da bi na kraju bile formirane dvije velike vene (gornja i donja tzv. šuplja vena), koje ulaze u desnu pretkomoru. Ovo je veliki (ili sistemski) krvotok.

Iz desne pretkomore (desnog atrija) krv preko trikuspidne valvule ulazi u desnu komoru. Desna komora pumpa krv preko tzv. plućne arterije u sistem plućne cirkulacije. Na isti način se ove arterije granaju do plućnih kapilara. Preko njihovih tankih zidova, u plućima se iz krvi oslobađa ugljendioksid, a iz udahnutog zraka u krv ulazi kisik. On se transportira krvlju koja iz kapilara ide u plućne vene, a ove se ulijevaju u lijevu pretkomoru. Ovo je mali (plućni) krvotok. Iz lijeve pretkomore krv ide opet u lijevu komoru i ciklus se nastavlja.

Otpadne materije, proizvodi metabolizma u ćelijama (celulama, stanicama) odvode se do jetre ili do bubrega (ovisno o izvjesnim osobinama tih materija), te se jetrom, preko sistema žuči i kroz crijeva izbacuju van, dok se one preko bubrega, sistemom mokraćnog trakta izbacuju van mokraćom (urinom).

Kao što vidimo, uloga krvi izuzetno je važna, i bez dotoka krvi, organi, a time i organizam, ne bi mogli funkcionirati. Pogonska snaga za kolanje krvi kroz organizam je srce kao pumpa, a putevi protoka krvi objedinjeni su u cirkulacijski sistem.


Građa srca

Srce je šuplji mišićni organ koji ima zadatak da pumpa krv. Već su pomenute pretkomore i komore, kao i valvule. Desna i lijeva strana srca normalno su međusobno odijeljene pregradama od mišićnog tkiva i krv se iz ove dvije strane ne miješa. Krv prelazi iz lijeve pretkomore u lijevu komoru i dalje u aortu. Na drugoj strani, krv iz desne pretkomore prelazi u desnu komoru, potom u plućnu arteriju i dalje ka plućima. Pretkomore su šupljine u gornjem dijelu srca, tankih zidova i služe kao predvorje prije ulaska krvi u komore. I one djelimično pumpaju krv i to ka komorama. Valvule (zalisci) su tanke membranozne strukture, koje služe kao 'vrata' koja dozvoljavaju prelazak krvi samo u jednom smjeru. Ova 'vrata' moraju se potpuno otvoriti kad se krv pumpa ka naprijed, a potom se zatvaraju, ne dozvoljavajući povratak krvi ka natrag. Ovo otvaranje i zatvaranje odvija se pri svakom otkucaju srca i zatezanje valvularnih struktura pri otvaranju i zatvaranju, uz još neke fenomene, proizvodi dobro poznati zvuk srčanih otkucaja, koji možemo čuti ako naslonimo uho na nečiji grudni koš, ili ako slušamo srce stetoskopom (ljekarskim slušalicama).

Između lijeve pretkomore i lijeve komore je mitralna valvula. Ona otvaranjem omogući pretakanje krvi iz pretkomore u komoru, a zatvaranjem spriječi povrat krvi iz lijeve komore u lijevu pretkomoru.

Na izlazu iz lijeve komore je aortna valvula. Ona otvaranjem omogući pretakanje krvi iz komore u aortu, a zatvaranjem spriječi povrat krvi iz aorte u lijevu komoru.

Između desne pretkomore i desne komore je trikuspidna valvula. Ona otvaranjem omogući pretakanje krvi iz desne pretkomore u desnu komoru, a zatvaranjem spriječi povrat krvi iz desne komore u desnu pretkomoru.

Na izlazu iz desne komore je pulmonalna valvula. Ona otvaranjem omogući pretakanje krvi iz desne komore u plućnu arteriju, a zatvaranjem spriječi povrat krvi iz plućne arterije u desnu komoru.
izvor:www.bhsrce.ba

Više o zdravlju na:



petak, 3. veljače 2012.

Kako preživjeti srčani udar?

Brzo djelovanje je vaše najbolje oružje protiv srčanog udara.

Zašto? Jer lijekovi za razbijanje ugrušaka i ostali postupci otvaranja arterija mogu prekinuti infarkt koji je u toku. Oni mogu spriječiti ili ograničiti štetu na srcu, ali sa njima treba započeti odmah po pojavi prvih simptoma. Što se prije počne sa tim postupcima veča je mogućnost preživljavanja i potpunog oporavka. Da bi bile najefikasnije najbolje bi bilo započeti unutar 1 sat od početka simptoma infarkta.
Nesigurnost je normalna
Očekivanja često ne odgovaraju stvarnosi kad se radi o srčanom udaru. Očekujemo nešto poput filmskog infarkta kad se osoba uhvati za grudi i padne.   Zbog takve predodžbe nismo sigurni da li zaista se radi o srčanom udaru i odlučujemo pričekati dok nismo sigurni umjesto da odmah zovemo službu hitne pomoći. To se događa i osobama koje su već imale srčani udar. Slijedeći srčani udar može imati potpuno različite simptome

Naučite prepozanti znakove srčanog udara, ali uvijek budite svijesni: čak i ako niste sigurni da se radi o srčanom udaru, morate provjeriti.

Odgađanje može biti smrtonosno
Većina osoba koje imaju srčani udar čekaju predugo i prekasno zatraže liječničku pomoć. To može biti kobna greška. Kašnjenje poziva hitne pomoći je najčešći uzrok kašnjenja pravodobne pomoći - puno češći nego kašnjenje u dolasku službe hitne pomoći ili kašnjenje u bolnici pri prijemu.

Ljudi se često odluče za "pričekati da se vidi" pristup jer:

ne poznaju simptome srčanog udara i zamjenjuju ih za nešto drugo
boje se i nisu voljni priznati da simptomi mogu biti nešto ozbiljno
ne žele "napraviti scenu" i otići u bolnicu i ustanoviti da je lažna uzbuna
ne razumiju u čemu je važnost što hitnijeg odlaska u bolnicu
Neki pacijenti češće nego drugi otežu sa odlaskom u bolnicu. Među njima su najčešće žene, starije osobe i pripadnici manjina.

Većina žrtava srčanog udara čeka dva ili više sati nakon početka simptoma prije nego li potraže liječničku pomoć. To kašnjenje može uzrokovati smrt ili trajno oštečenje srca - oštečenje koje utječe na normalno obavljanje svakodnevnih poslova

Zovite 94
Prvi što treba napraviti kada dođe do srčanog udara je zvati 94 - službu hitne pomoći - bez obzija da li ste sigurni ili niste da se radi o srčanom udaru.

Tko god pokazuje simptome srčanog udara mora primiti liječničku pomoć odmah. Ne čekajte duže od par minuta - najviše pet minuta - prije poziva 94.

Najbolji način da stignete na vrijeme u bolnicu je poziv na 94 - službu hitne pomoći. Osoblje hitne službe može započeti sa postupkom liječničke pomoći i prije dolaska u bolnicu.

Za vrijeme srčanog udara srce može prestati kucati. Osoblje hitne službe je osposobljeno za pomoć u takvom slučaju i da ponovo pokrenu srce koje ne kuca.

Osobe koje doveze hitna služba obično brže primaju pravi tretman po dolasku u bolnicu.

Ako imate simptome srčanog udarra i ne možete iz bilo kojeg razloga pozvati 94, zamolite nekoga da vas odveze u bolnicu. Ni u kom slučaju ne vozite sami, osim ako baš nemate drugog izbora.

Osoblje hitne pomoći
Poziv na 94 je poput dovođenja bolničke hitne službe do svojih vrata. Zašto?

Osoblje hitne službe može izmjeriti sve vaše vitalne znakove, ustanoviti vaše medicinsko stanje i ako je potrebno poduzeti dodatnu brigu.

Na mnogim mjestima kola hitne službe su povezana sa odjelom u bolnici i mogu prenijeti podatke o vašem stanju. Tako se u bolnici samo nastavljaju započeti postupci.

Osoblje hitne službe može započeti sa različitim vrstama liječenja već na licu mjesta zahvaljujući raznim aparatima i lijekovima koje uvijek imaju sa sobom.

Planirajte unaprijed
Napravite plan što ćete raditi u slučaju srčanog udara. Tako se štedi vrijeme i pomaže spasiti živote.

Da biste planirali unaprijed:

naučite znakove srčanog udara
razmislite što biste uradili da imate simptome srčanog udara - u slučaju da ste kod kuće, na poslu, usred noći ili na nekom mjesti ili situaciji koa zahtjeva planiranje unaprijed.
odlučite tko će se brinuti za djecu ili starije osobe o kojima normalno vi brinete. Osoblje hitne službe može kontaktirati vaše prijatelje ili rodbinu.
Razgovarajte sa obitelji i rodbinom o znakovima srčanog udara i važnosti ranog pozivanja hitne pomoći. Objasnite prednosti poziva 94 nad vlastitim prevozom do bolnice.
Govorite sa svojim liječnikom o srčanom udaru i što možete poduzeti da smanjite rizik.
Savjetujte se sa liječnikom što trebate napraviti ako ossjetite neki od simptoma srčanog udara.
Prikupite važne podatke koje trebate ponijeti u bolnicu sa sobom. Pripremite plan preživljavanja srčanog udara. Ispunite obrazac, isprintajte ga i držite kopiju uvijek u svojoj blizini - u novčaniku ili torbi.

Što ako ste sami?
Bez pomoći, osoba kojoj je srce prestalo normalno kucati i koja osjeća da počinje gubiti svijest, ima oko 10 sekundi prije nego li potpuno izgubi svijest.

Jedan način kojim si možete pomoći je ponovljeno i vrlo snažno kašljanje. Potrebno je duboko udahnuti prije svakog kašlja i kašalj mora biti dubok i produžen, kao kad pokušavate nešto iskašljati iz dubine grudi. Udah i kašalj moraju biti ponovljeni svake dvije sekunde bez prestanka sve dok ne stigne pomoć, ili dok srce ne počne ponovo normalno udarati.

Duboki udah unosi kisik u pluća, a pokreti kašljanja stišću srce i održavaju krvotok. Stiskanje srca pomaže mu da ponovo dobije normalni ritam. Na taj način žrtve srčanog infarkta mogu stići do bolnice.

Tokom kašljanja morate dozvati pomoć na bilo koji način.

Navedenu metodu sam našao na Internetu i liječnički komentar na nju nije bio ni pozitivan ni negativan. Nije službeno preporučena od strane medicinske struke, ali nije ni zabranjena kao škodljiva. Zapravo u tom trenutku nema puno toga što vam još može naškoditi. Umirete, zar ne? Pokušajte si ovako pomoći. Najgore što vam se može dogoditi da zadnjih desetak sekundi života provedete jako kašljući. A možda i pomogne...

source: www.mojesrce.com

20 savjeta za zdravo srce

Pazite na svoju težinu, redovno vježbate, kontrolirate tlak krvi i kolesterol. Ipak postoje male svakodnevne stvari koje se vremenom mogu nagomilati i pretvoriti u veliki problem. Ovdje je navedeno dvadeset uobičajenih pogrešaka koje svi činimo, posljedice i načini kako promijeniti te navike u korisni utjecaj u svom životu.
Pranje zuba - higijena usta i zdravlje srca idu ruku pod ruku. Brojna istraživanja ukazuju na povezanost upale desni i bolesti srca.

Dovoljno sna - većina ljudi spava premalo. Statistike pokazuju da jedan od šest ljudi spava samo pet sati dnevno. Bez obzira da li idete prekasno u krevet, prerano ustajete ili se budite po noći i ne možete zaspati, nanosite štetu svome srcu.

Godišnji odmor je prilika da se opustite i riješite stresa. Na propuštajte ga. Osim što nanosi štetu srcu, propušteni odmor također utiče i na depresiju, napetosti i brže umaranje.

Raznobojna prehrana tj. voće i povrće raznih boja, doprinosi zdravlju srca. Osim vlakana, vitamina, minerala i antioksidanata voće i povrće sadrži i visoke količine kalija koji je važan za regulaciju krvnog tlaka.

Boravak u prirodi i izlaganje suncu omogućava tijelu da proizvede potrebne količine vitamina D. Posljednje studije ukazuju na povezanost količine vitamina D i naslaga na krvnim žilama. Svi govore o ograničenom izlaganju suncu zbog raka kože i naravno da opekline od sunca nikome ne koriste. Bez obzira na vrstu vaše kože, pet do trideset minuta izlaganja suncu veće površine tijela, za vrijeme najtoplijih mjeseci barem dva puta tjedno bi moralo biti dovoljno.

Previše zdravoga ne mora biti najbolje za vas. Iako je maslinovo ulje zdravo, kao i sve masnoće bogato je kalorijama. Konzumiranjem u pretjeranim količinama unosi se tako i višak kalorija koji nam možda i nije koristan.

Kretanje je lijek. Iskoristite svaku priliku da prošetate makar i po supermarketu. Parkirajte na parkiralištu što dalje od ulaza u dućan.

Redovne kontrole su obavezne čak i ako se osjećate dobro i naizgled nema znakova srčanih oboljenja. Budite oprezni. Srčane bolesti su tihi ubojice i često nemaju očite simptome unaprijed. American Heart Association preporučuje počevši od 20 godina starosti provjeru kolesterola svakih pet godina i krvnog tlaka svake dvije godine. Kod svake provjere preporuča se i obračun indeksa tjelesne mase. Od 45. godine trebalo bi provjeravati i šećer u krvi svake tri godine. Preporuka se onosi na osobe bez posebnih faktora rizika. Ako imate povećane faktore rizika potrebne su češće provjere.

Mliječni prozvodi su često prvi na udaru kod raznih dijeta. Zanemaruje se činjenica da prehrana koja sadrži dovoljne količine nemasnih mliječnih proizvoda smanjuje rizik od razvoja dijabetesa koji onda utječe na razvoj srčanih oboljenja.

Prave namirnice pomažu nam da ostanemo zdravi. Razni čipsi i slično mogu biti ukusni i primamljivi ali količina soli i šećera može dobrano povisiti krvni tlak i/ili razinu triglicerida u krvi. Osim toga nakon njih ste ubrzo ponovo gladni. Bolji izbor su orašasti plodovi poput badema, pistacija, oraha i sl. Dovoljna dnevna količina je dvadesetak badema ili desetak oraha ili oko 48 pistacija.

Grahorice obavezno dodajte prehrani. Bilo koja vrsta graha daje proteine bez zasićenih masnoća, odličan su izvor topivih vlakana koji su važni pri smanjivanju kolesterola.

Razni začini obogaćuju vašu prehranu. Timijan i ružmarin mogu nadomjestiti dio upotrebljene soli u juhama, sosevim i sličnim jelima.

Gazirana pića su najčešći izvor prekomjernog šećera u našoj prehrani koji podiže razinu triglicerida u krvi. Zamjenite ih običnom vodom ili prirodnom limunadom.

Obiteljska povijest bolesti može biti važna kod određivanja razine rizika od srčanih bolesti kojima ste izloženi. Nije isto ako je vaš djed umro u osamdesetoj godini pušeći dvije kutije cigareta na dan ili u četrdesetoj uprkos zdravom životu.

Vrijeme s prijeteljima i obitelji je važno. Pokazalo se da su osobe u pedesetima ili šezdesetima koje vode usamljenički život puno podložnije problemima sa zdravljem i bolestima, pogotovo srčanima - i do 76%.

Kava ujutro može koristiti i to ne zbog kofeina već zahvaljujući antioksidantima. Jedna do dvije šalice dnevno, sa ili bez kofeina može pomoći u sprečavanju srčanih oboljenja - naravno bez šećera.

Desert nakon obroka u obliku manjih količina tamne čokolade smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila za 37%, rizik od udara 20-29%, te može također smanjiti rizik od dijabetesa. U tamnoj čokoladi možete uživati bez osjećaja krivnje jer je puna flavonoida koji štite vaše srce od lošeg kolesterola i sprečavaju upale.

Više poslova odjednom može biti jedan od znakova upozorenja da ste suočeni sa prevelikom količinom stresa. Ostali znakovi su osječaj da radite previše a da je malo toga napravljeno, odgađanje stvari koje treba obaviti, brzo govorenje i jedenje da bi se smirili. Zaustavite se i promotrite stres u svom životu i pokušajte promijeniti prioritete. Naučite koju od tehnila za smanjenje stresa - jogu, meditaciju, vizualizaciju, relaksaciju ili vježbe disanja.

Obznanite svoje odluke svima - ako prestajete pušiti najavite to svima.
Štednja za vikend - korisno je popiti čašu vina dnevno, ali ne možete preko tjedna ne popiti ni jednu da biste za vikend to sve nadoknadili. Zdravlje ne funkcionira na taj način.

source: www.mojesrce.com