petak, 27. siječnja 2012.

Upala srčanog mišića

Miokarditis je upala srčanog mišića, koja je prouzrokovana prvenstveno infekcijom virusa, zatim bakterija, parazita, ali i lijekovima, drogama i nekada autoimunim reakcijama.

Upala prouzrokovana klicama (virusima, bakterijama i parazitima) može proći neprimjećena i bez simptoma, ali isto tako i kao teška bolest.

Virus koji je prouzrokovao infekciju imuni sistem obično eliminiše iz organizma nakon jedne do dvije sedmice. Nekada ipak u mišićnoj ćeliji ostane genetička informacija u vidu nukleinske kiseline (virusni genom) koja duže vrijeme može prouzrokovati upalnu reakciju sa kliničkim pogoršanjem.

Ukoliko je pored srčanog mišića pogođen i perikard, govori se od perimiokarditisu.

Tipični simptomi ne postoje. Zato je često jako teško postaviti ispravnu dijagnozu. Pacijenti sa dokazanim miokarditisom su u 80% slučajeva jako umorni i kod opterećenja dolazi do ubrzanog disanja.
Kod 50% pacijenata se javlja neravnomjeran ritam otkucaja srca a kod četvrtine čak i bolovi u srcu pri mirovanju.
Kao generalni simptomi virusne infekcije se u 20-80% slučajeva javljaju povišena temperatura, drhtavica i bolovi u mišićima.
Mlađi pacijenti često pate od bolova u grudima, manjka energije i umora.
Srećom su rijetki slučajevi dramatično brzog nastanka teške slabosti srca (insuficijencije srca) kod akutnog miokarditisa. 
U najgorem slučaju može doći i do teške upale srčanog mišića sa šokom i smrti zbog zakazivanja rada srca.

Dijagnoza se postavlja na osnovu nespecifičnih smetnji koji su povezani sa gripalnom infekcijom ili drugim infekcijskim bolestima uglavnom praćenim temperaturom.
Za potvrdu dijagnose se nekada radi biopsija (molekularna analiza probe tkiva mišića srca). Na žalost, rijetko korištenje ove dijagnostičke metode dovodi do manjeg broja dijagnoza miokarditisa nego što je stvarni broj upala.
Kombinacija različitih metoda pregleda ipak može sigurno dovesti do dijagnoze bolesti i bez biopsije. Tu spadaju EKG, ehokardiografija, ulatrazvuk i druge metode.
Upala srčanog mišića se često ne dijagnosticira, zato što se prilikom gripalne infekcije na srce ne obraća pažnja.
Neprimjećen miokarditis može izazvati veće probleme kada se za vrijeme bolesti pacijent izlaže težim fizičkim aktivnostima ili se bavi intenzivnim sportom.
Kod mlađih osoba koje iznenada za vrijeme bavljenja sportom umru, u 10% slučajeva je miokarditis uzrok smrtnosti.

Oko trećine pacijenata se nakon bolesti u potpunosti oporavi, kod sljedeće trećine ostaju manje ili veće posljedice na funkciju srca, a kod zadnje trećine dolazi do ozbiljnog pogoršanja rada srca.
U nekim slučajevima je čak potrebna i transplantacija srca.

Odmor, izbjegavanje teških fizičkih aktivnosti, sporta, alkohola i nikotina su kod blažih formi miokarditisa najvažniji. Čuvati se treba sve dok od strane ljekara, na osnovu kliničke simptomatike ne dođe preporuka za polagano aktiviranje.
Ukoliko je miokarditis doveo do slabljenja mišića srca i širenja komora i time do dijagnoze insuficijencije srca (slabost srca), koristi se uobičajena terapija lijekovima.
Kod posebno teškog razvoja bolesti, koriste se (u specijalnim ljekarskim centrima) i druge vrste terapije kao što su imunosupresivna terapija, inerferon, imonoglobulini, eventualno transplantacija srca.
Ukoliko su klice uzrok miokarditisa, koriste se naravno i lijekovi koji specifično djeluju protiv njih.

izvor: www. zdravlje.at

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.