Srčani udar

Definicija

Poremećaj u kome dolazi do oštećenja područja srčanog mišića radi njegove nedovoljne snabdjevenosti kisikom.

Uzroci, učestalost i faktori rizika

Uzroci su ugrušak ili spazam jedne od arterija koje snabdijevaju krvlju srčani mišić (koronarne arterije). To i ostala slična stanja blokiraju dotok kisika u područje srca, što dovodi do oštećenja ili odumiranja stanica u tom području. Ovo se najčešće događa u koronarnoj arteriji koja se sužava radi promjena izazvanih aterosklerozom. Oštećena tkiva zauvijek gube sposobnost kontrakcije tog dijela srčanog mišića.

Faktori rizika su: pušenje, hipertenzija, hipotenzija, dijabetes melitus, hrana bogata masnoćama, visoke koncentracije kolesterola u krvi (LDL), gojaznost, osobe iznad 65 godina starosti i nasljedni faktor. Ujedno, bolest više pogađa muški dio populacije. Rizik povećavaju osobna ili obiteljska sklonost oboljenjima koronarne arterije, cerebrovaskularne bolesti, oboljenje perifernih žila, angina (osobito nestabilna angina) ili bubrežno zatajenje koje zahtijeva hemodijalizu. "Okidač" za MI ponekad, premda rijetko, može biti neočekivani veliki stres. Kod starijih osoba rizični faktor može biti naprezanje pri defekaciji.

Akutni MI godišnje pogađa približno dvoje od 1000 ljudi i najčešći je uzrok iznenadne smrti odraslih osoba.

Simptomi

Glavni simptom MI je bol u grudima. Međutim u mnogim slučajevima ona je blaga, čak je i nema, posebice kod starijih osoba i dijabetičara. Ostali simptomi poput slabosti, kratkoće daha, mučnine i povraćanja mogu biti dominantni.

bol u grudima ispod prsne kosti

bol u leđima

abdominalna bol

bol u grudnom košu, rukama i ramenima (vidi: bol u ramenima)

bol u vratu, zubima i vilici (vidi: zubobolja, bolno lice)

bol u leđima

trajanje boli se produžuje, tipično preko 20 minuta

bol nalik angini koja ne prestaje mirovanjem ili uzimanjem nitroglicerina

svaka dugotrajnija bol u prsima, leđima ili abdomenu

Bol je:

kao kod "slabe probave"

intenzivna, jaka, slaba, nema je

ima karakter stezanja ili težine, stezanja remena oko grudnog koša

kao da "slon sjedi na grudima"

kratkoća daha

kašalj

vrtoglavica

gubitak svijesti

mučnina

povraćanje

znojenje koje može biti obilato (dijaforeza)

suhoća usta

osjećaj "bliske smrti"

nemir

Ostali simptomi koji se mogu povezati s oboljenjem su:

grčevi

malaksalost

privremeni prekid disanja

otežano disanje, potreba za ležanjem

krvni tlak (nizak, povišen, normalan)

ponašanje (neobično i uznemireno)

Napomena: Oboljeli najčešće poriče da vjerojatno ima srčani napadaj. Simptomi mogu izostati ("tihi napad").

Znaci i pretrage

Pretragom se najčešće ustanovljuje ubrzani puls. Krvni tlak može biti normalan, povišen ili nizak. Stetoskopom (auskultacijom) se mogu detektirati pucketanja u plućima, šum srca i ostali nenormalni zvuci.

EKG, jednokratni ili ponavljan tijekom 2-3 dana često otkriva MI.

MI i veličinu srčanog oštećenja moguće je dijagnosticirati sljedećim pretragama:

koronarnom angiografijom

ventrikulografijom (MUGA ili RNV)

ehokardiografijom

ergometrijom

Nusprodukti oštećenja srca i faktori koji ukazuju na MI utvrđuju se laboratorijskim pretragama (LDH, LDH izoenzimi, CPK, CPK izoenzimi i dr.)

Liječenje

Akutni MI zahtijeva hitnu liječničku intervenciju

Obično je potrebno bolničko liječenje u trajanju 1-14 dana. Potrebno je odmah započeti s praćenjem EKG-a zbog aritmija koje tijekom prvih nekoliko sati nakon akutnog MI mogu biti fatalne. Cilj liječenja je smanjenje srčanog opterećenja kako bi se spriječile moguće i uklonile postojeće komplikacije. U početku se tjelesne aktivnosti ograničavaju, a zatim postepeno povećavaju. Kod hitne intervencije lijekovi i infuzijske otopine unose se intravenskim kateterom. Ovisno o općem stanju, mogu se primijeniti invazivne dijagnostičke metode. Za neposredno praćenje statusa tjelesnih tekućina unosi se urinarni kateter. Obično se daje kisik, čak i ako je njegova razina u krvi normalna, što osigurava brzu opskrbu tkiva i smanjenje opterećenja srca.

Ograničenje ishrane nije neminovno, ali ako je indicirano hrana ne smije sadržavati puno soli, treba biti bez kofeina i niskog sadržaja masnoća.

Lijekovi

Morfijje analgetik koji se uglavnom daje za uklanjanje boli.

Nitratikao npr. nitroglicerin, daju se protiv boli i za smanjenje srčane potrošnje kisika.

Beta-blokatori(atenolol) smanjuju srčano opterećenje.

Digitalis poboljšava rad srca kao pumpe.

Blokatori kanala kalcijasmanjuju potrošnju kisika u srčanom mišiću. Mogu se propisati i antiaritmici i diuretici.

Terapija tromboliticima (antikoagulansima) obično započinje u roku od 6 sati nakon prvih bolova u prsima. Početna terapija sastoji se od intravenske infuzije antikoagulansa (streptokinaza ili aktivator tkivnog plazminogena) i odmah nakon toga intravenske infuzije heparina. Heparin se daje tijekom 48-72 sata. Dodatno se oralno daju acetilsalicilna kiselina i varfarin kako bi se spriječilo formiranje trombova. Terapija tromboliticima kontraindicirana je u slučajevima manjih kirurških zahvata, biopsije organa ili veće traume doživljene unatrag 6 tjedana, zatim nedavnog neurokirurškog zahvata, traume glave unatrag mjesec dana, povijesti GI (gastrointestinalnog) krvarenja, intrakranijalnog tumora, udara unatrag 6 mjeseci ili trudnoće.

Krvarenje i hemoragija su potencijalne komplikacije terapije tromboliticima.

Kirurški zahvat

U nekih je bolesnika potrebno izvršiti hitan kirurški zahvat.

Prognoze

Ishod ovisi o veličini i mjestu oštećenog tkiva. Oštećenje elektroprovodnog sustava (impulsa koji kontroliraju srčani rad) pogoršava prognozu. U trećini slučajeva ishod je fatalan. Ako pacijent preživi 2 sata nakon napada, veća je mogućnost njegova preživljenja, no nisu isključene komplikacije. Ako ih nema, moguć je potpuni oporavak. MI ne mora uzrokovati invalidnost, a oboljeli se može postupno vratiti normalnom životu i svakodnevnim aktivnostima, uključujući i spolnim.

Komplikacije

Aritmije kao npr. ventrikularna tahikardija, ventrikularna fibrilacija, srčani blok, kongestivno zatajenje srca, kardiogeni šok, ekstenzija zahvaćenog srčanog tkiva, perikarditis, komplikacije liječenja (npr. primjena trombolitika povećava tijekom liječenja rizik od krvarenja).

Pozovite svojeg liječnika

Ukoliko osjećate razdiruću bol u grudima ili neke od simptoma akutnog MI, otiđite dežurnom liječniku ili nazovite hitnu pomoć (telefon 94).

Prevencija

Kad god ste u mogućnosti kontrolirajte rizične faktore. Kontrolirajte krvni tlak i ukupni kolesterol, smanjite ili prekinite s pušenjem, promijenite ishranu (povećajte unos lipoproteina visoke gustoće i smanjite unos lipoproteina niske gustoće), ako je potrebno napravite test na dijabetes, ako ste gojazni skinite suvišnu težinu. Bavite se tjelovježbom kako biste poboljšali kardiovaskularni status. (Prije toga konzultirajte liječnika). Nakon MI važno je biti pod stalnom liječničkom kontrolom kako bi se smanjio rizik novog MI. Mnogima se preporuča rehabilitacijski program kojime se pospješuje postupan povratak u normalan život. Pridržavajte se programa tjelovježbe, režima ishrane i/ili propisane medikacije.

izvor: http://prirucnikbolesti.blogger.ba