Definicija
Poremećaj u kome dolazi do
oštećenja područja srčanog mišića radi njegove nedovoljne snabdjevenosti
kisikom.
Uzroci, učestalost i faktori
rizika
Uzroci su ugrušak ili spazam
jedne od arterija koje snabdijevaju krvlju srčani mišić (koronarne arterije).
To i ostala slična stanja blokiraju dotok kisika u područje srca, što dovodi do
oštećenja ili odumiranja stanica u tom području. Ovo se najčešće događa u
koronarnoj arteriji koja se sužava radi promjena izazvanih aterosklerozom.
Oštećena tkiva zauvijek gube sposobnost kontrakcije tog dijela srčanog mišića.
Faktori rizika su: pušenje,
hipertenzija, hipotenzija, dijabetes melitus, hrana bogata masnoćama, visoke
koncentracije kolesterola u krvi (LDL), gojaznost, osobe iznad 65 godina
starosti i nasljedni faktor. Ujedno, bolest više pogađa muški dio populacije.
Rizik povećavaju osobna ili obiteljska sklonost oboljenjima koronarne arterije,
cerebrovaskularne bolesti, oboljenje perifernih žila, angina (osobito nestabilna
angina) ili bubrežno zatajenje koje zahtijeva hemodijalizu. "Okidač"
za MI ponekad, premda rijetko, može biti neočekivani veliki stres. Kod starijih
osoba rizični faktor može biti naprezanje pri defekaciji.
Akutni MI godišnje pogađa
približno dvoje od 1000 ljudi i najčešći je uzrok iznenadne smrti odraslih
osoba.
Simptomi
Glavni simptom MI je bol u
grudima. Međutim u mnogim slučajevima ona je blaga, čak je i nema, posebice kod
starijih osoba i dijabetičara. Ostali simptomi poput slabosti, kratkoće daha,
mučnine i povraćanja mogu biti dominantni.
bol u grudima ispod prsne kosti
bol u leđima
abdominalna bol
bol u grudnom košu, rukama i
ramenima (vidi: bol u ramenima)
bol u vratu, zubima i vilici
(vidi: zubobolja, bolno lice)
bol u leđima
trajanje boli se produžuje,
tipično preko 20 minuta
bol nalik angini koja ne prestaje
mirovanjem ili uzimanjem nitroglicerina
svaka dugotrajnija bol u prsima,
leđima ili abdomenu
Bol je:
kao kod "slabe probave"
intenzivna, jaka, slaba, nema je
ima karakter stezanja ili težine,
stezanja remena oko grudnog koša
kao da "slon sjedi na
grudima"
kratkoća daha
kašalj
vrtoglavica
gubitak svijesti
mučnina
povraćanje
znojenje koje može biti obilato
(dijaforeza)
suhoća usta
osjećaj "bliske smrti"
nemir
Ostali simptomi koji se mogu
povezati s oboljenjem su:
grčevi
malaksalost
privremeni prekid disanja
otežano disanje, potreba za
ležanjem
krvni tlak (nizak, povišen,
normalan)
ponašanje (neobično i uznemireno)
Napomena: Oboljeli najčešće
poriče da vjerojatno ima srčani napadaj. Simptomi mogu izostati ("tihi
napad").
Znaci i pretrage
Pretragom se najčešće
ustanovljuje ubrzani puls. Krvni tlak može biti normalan, povišen ili nizak.
Stetoskopom (auskultacijom) se mogu detektirati pucketanja u plućima, šum srca
i ostali nenormalni zvuci.
EKG, jednokratni ili ponavljan
tijekom 2-3 dana često otkriva MI.
MI i veličinu srčanog oštećenja
moguće je dijagnosticirati sljedećim pretragama:
koronarnom angiografijom
ventrikulografijom (MUGA ili RNV)
ehokardiografijom
ergometrijom
Nusprodukti oštećenja srca i
faktori koji ukazuju na MI utvrđuju se laboratorijskim pretragama (LDH, LDH
izoenzimi, CPK, CPK izoenzimi i dr.)
Liječenje
Akutni MI zahtijeva hitnu
liječničku intervenciju
Obično je potrebno bolničko
liječenje u trajanju 1-14 dana. Potrebno je odmah započeti s praćenjem EKG-a
zbog aritmija koje tijekom prvih nekoliko sati nakon akutnog MI mogu biti
fatalne. Cilj liječenja je smanjenje srčanog opterećenja kako bi se spriječile
moguće i uklonile postojeće komplikacije. U početku se tjelesne aktivnosti
ograničavaju, a zatim postepeno povećavaju. Kod hitne intervencije lijekovi i
infuzijske otopine unose se intravenskim kateterom. Ovisno o općem stanju, mogu
se primijeniti invazivne dijagnostičke metode. Za neposredno praćenje statusa
tjelesnih tekućina unosi se urinarni kateter. Obično se daje kisik, čak i ako
je njegova razina u krvi normalna, što osigurava brzu opskrbu tkiva i smanjenje
opterećenja srca.
Ograničenje ishrane nije
neminovno, ali ako je indicirano hrana ne smije sadržavati puno soli, treba
biti bez kofeina i niskog sadržaja masnoća.
Lijekovi
Morfijje analgetik koji se
uglavnom daje za uklanjanje boli.
Nitratikao npr. nitroglicerin,
daju se protiv boli i za smanjenje srčane potrošnje kisika.
Beta-blokatori(atenolol) smanjuju
srčano opterećenje.
Digitalis poboljšava rad srca kao
pumpe.
Blokatori kanala kalcijasmanjuju
potrošnju kisika u srčanom mišiću. Mogu se propisati i antiaritmici i
diuretici.
Terapija tromboliticima
(antikoagulansima) obično započinje u roku od 6 sati nakon prvih bolova u
prsima. Početna terapija sastoji se od intravenske infuzije antikoagulansa
(streptokinaza ili aktivator tkivnog plazminogena) i odmah nakon toga
intravenske infuzije heparina. Heparin se daje tijekom 48-72 sata. Dodatno se
oralno daju acetilsalicilna kiselina i varfarin kako bi se spriječilo
formiranje trombova. Terapija tromboliticima kontraindicirana je u slučajevima
manjih kirurških zahvata, biopsije organa ili veće traume doživljene unatrag 6
tjedana, zatim nedavnog neurokirurškog zahvata, traume glave unatrag mjesec
dana, povijesti GI (gastrointestinalnog) krvarenja, intrakranijalnog tumora,
udara unatrag 6 mjeseci ili trudnoće.
Krvarenje i hemoragija su
potencijalne komplikacije terapije tromboliticima.
Kirurški zahvat
U nekih je bolesnika potrebno
izvršiti hitan kirurški zahvat.
Prognoze
Ishod ovisi o veličini i mjestu
oštećenog tkiva. Oštećenje elektroprovodnog sustava (impulsa koji kontroliraju
srčani rad) pogoršava prognozu. U trećini slučajeva ishod je fatalan. Ako
pacijent preživi 2 sata nakon napada, veća je mogućnost njegova preživljenja,
no nisu isključene komplikacije. Ako ih nema, moguć je potpuni oporavak. MI ne
mora uzrokovati invalidnost, a oboljeli se može postupno vratiti normalnom
životu i svakodnevnim aktivnostima, uključujući i spolnim.
Komplikacije
Aritmije kao npr. ventrikularna
tahikardija, ventrikularna fibrilacija, srčani blok, kongestivno zatajenje
srca, kardiogeni šok, ekstenzija zahvaćenog srčanog tkiva, perikarditis,
komplikacije liječenja (npr. primjena trombolitika povećava tijekom liječenja
rizik od krvarenja).
Pozovite svojeg liječnika
Ukoliko osjećate razdiruću bol u
grudima ili neke od simptoma akutnog MI, otiđite dežurnom liječniku ili
nazovite hitnu pomoć (telefon 94).
Prevencija
Kad god ste u mogućnosti
kontrolirajte rizične faktore. Kontrolirajte krvni tlak i ukupni kolesterol,
smanjite ili prekinite s pušenjem, promijenite ishranu (povećajte unos
lipoproteina visoke gustoće i smanjite unos lipoproteina niske gustoće), ako je
potrebno napravite test na dijabetes, ako ste gojazni skinite suvišnu težinu.
Bavite se tjelovježbom kako biste poboljšali kardiovaskularni status. (Prije
toga konzultirajte liječnika). Nakon MI važno je biti pod stalnom liječničkom
kontrolom kako bi se smanjio rizik novog MI. Mnogima se preporuča
rehabilitacijski program kojime se pospješuje postupan povratak u normalan
život. Pridržavajte se programa tjelovježbe, režima ishrane i/ili propisane
medikacije.
izvor: http://prirucnikbolesti.blogger.ba
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.