subota, 21. siječnja 2012.

Bolest koronarnih arterija


Bolest koronarnih arterija se naziva i oboljenje srca ili ateroskleroza. To je zadebljavanje krvnih žila uzrokovano masnim naslagama zvanim plak. Srce mora dobijati kisik i hranjive tvari za svoj dobar rad. Krv prenosi kisik i hranjive tvari do srca putem krvnih žila zvanih arterije. Kako se taloži plak, smanjuje se dotok krvi u srčani mišić. Smanjenje krvotoka može uzrokovati bol u prsima, kratkoću daha ili može doći do srčanog udara.

Simptomi
Bolest koronarnih arterija može biti bez ikakvih simptoma ili imati sljedeće simptome:
• bol ili pritisak u prsima, ruci, vilici, ramenima ili vratu koji se može širiti sa jednoj mjesta na drugo,
• osjećaj pritiskanja, težine, stezanja ili pečenja,
• znojenje,
• kratkoću daha,
• mučninu,
• osjećaj velikog umora, vrtoglavice ili nesvjestice.

Faktori rizika
Osoba je pod većim rizikom dobijanja bolesti koronarnih arterija ako:
• ima porodičnu istoriju bolesti,
• ima visok holesterol, dijabetes ili visok krvni pritisak,
• puši ili upotrebljava duhan,
• fizički neaktivna,
• izložena stresu,
• ima prekomjernu težinu.
Promjenom čak i samo jednog rizičnog faktora može dovesti do poboljšanja zdravlja srca. Možete spriječiti napredovanje bolesti, pa čak i poboljšati zdravlje.

Njega
Cilj je poboljšati protok krvi u srčanom mišiću i smanjiti rizik od srčanog udara. Njega može uključiti:
• lijekove,
• vježbe,
• dijetu sa niskim sadržajem masnoća,
• liječenje ili operaciju,
• kardiološki rehabilitacijski program.
Bez obzira kakva vrsta njege je sprovedena, ona ne „liječi“ bolest. Morate izbaciti svoje rizične faktore i slijediti svoj plan njege.

Izvor: www.healthinfotranslations.org
www.medicina.ba

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.