subota, 14. siječnja 2012.

Ateroskleroza


Arterije su žile mišićnih stijenki koje odvode krv iz srca u ostale dijelove tijela. Ako su zdrave, njihove su stijenke s unutarnje strane glatke i dovoljno elastične kako bi se prilagodile krajnjim promjenama krvnog tlaka, pa krv kroz njih nesmetano prolazi. Međutim, katkada se na unutarnjoj stijenci javljaju masne pruge, najvjerojatnije zbog pritiska, na mjestima gdje se arterija grana ili gdje je stijenka malo oštećena. Masna pruga raste i sve više oštećuje stijenku arterije, pa s vremenom može prerasti u tvrdu masu masnog tkiva, koje oštećuje stijenku, smanjuje elastičnost arterije, sužava žilu i ometa kolanje krvi. Masno tkivo je poznato pod imenom aterom; velika masa ateroma naziva se ploča, a naziv poremećaja je ateroskleroza, što doslovce znači »otvrdnuće od ateroma«. Ateroskleroza je važan faktor koji pridonosi razvoju arterioskleroze.

 ateroskleroza

Simptomi ateroskleroze

Gotovo i nema simptoma sve dok se ne pojavi veće oštećenje. Kad se simptomi razviju, obično nakon mnogo godina, to se događa zato što određeni dio tijela nije prokrvljen, pa simptomi ovise o dijelu koji je oštećen. Tako npr. možete imati samo grčeve u nogama nakon tjelesne aktivnosti, ali vas može zadesiti i moždani udar, insuficijencija bubrega, angina pektoris ili srčani napadaj.
Učestalost ateroskleroze

Ateroskleroza je česta na Zapadu. Ima mnogo slučajeva bez pojave simptoma, pa stoga ne raspolažemo točnim brojkama, ali se prilikom obdukcije ljudi nastradalih u prometnim nesrećama pokazalo da je određeni stupanj tog poremećaja gotovo univerzalan, naročito kod muškaraca. Ateroskleroza pogađa i djecu. To je zato što je ateroskleroza povezana s visokim sadržajem masti i kolesterola u krvotoku. Većina ljudi na Zapadu jede mnogo masne hrane ili hrane bogate kolesterolom, npr. meso, maslac i jaja, što je vjerojatno glavni uzrok učestalosti ateroskleroze.
Ako ste muškarac u bilo kojoj životnoj dobi ili žena iznad 35 godina, a uz to jedete i mnogo masne hrane, vjerojatnije je da ćete dobiti aterosklerozu, kao i ako pušite, ako imate neku bubrežnu bolest, šećernu bolest ili visok krvni tlak. Naravno, ateroskleroza se s godinama pogoršava.

Opasnosti ateroskleroze

Teška ateroskleroza može postojati bez očitih loših posljedica. Mnoge dijelove tijela ne opskrbljuje krvlju samo neka određena arterija i njezini ogranci, već i manji ogranci susjednih arterija: one ne moraju biti pogođene iako je glavni opskrbni kanal teško oštećen. Kad dovod krvi iz glavne arterije presuši, druge arterije mogu ponekad nadoknaditi manjak, tako da se prošire, te ukupna opskrba krvlju gotovo i nije ugrožena. I za neka tjelesna tkiva koja se oslanjaju na opskrbu krvlju iz jedne arterije nema loših posljedica, iako je kanal znatno sužen, zato što normalna opskrba krvlju obično nadmašuje stvarnu potrebu.

Stoga oštećenja od ateroskleroze mogu godinama biti mala, ali i nikakva. No, vrlo je vjerojatno da će suženjem arterije zbog nastanka ploče jedan dio tijela, koji ovisi o toj arteriji ili o jednom od njenih ogranaka, ostati konačno bez krvi. Ako se to dogodi u koronarnim arterijama koje opskrbljuju srce, postoji opasnost od angine pektoris ili srčanog napadaja. Ako su pogođene cerebralne arterije (one koje opskrbljuju mozak), može doći do moždanog udara. Moguće je i oštećenje bubrega, što dovodi do insuficijencije bubrega ili suha gangrena u ruci ili nozi.
Što poduzeti?

Nemojte čekati da se simptomi razviju. Simptomi su znak posljedica, a neugodne se posljedice javljaju pošto je bolest već godinama napredovala. Pretpostavite sada da vama i vašoj djeci prijeti opasnost i da ta opasnost može biti veća ako netko od vaših bližnjih rođaka ima neku srčanu bolest ili je doživio moždani udar. Sada valja poduzeti mjere samopomoći što vam ih niže preporučamo. One će vam pomoći da spriječite ili usporite razvoj ateroskleroze.

Znanstvena istraživanja pokazuju da se na masne pruge na unutarnjoj stijenci arterije može djelovati tako da nestanu, ali se ništa ne može učiniti kad se već stvorila ploča. Nakon određenog vremena u razvoju ateroskleroze temeljitim se liječenjem još može smanjiti mogućnosti udara, ali taj poremećaj može uznapredovati do stadija kada više ništa ne može spriječiti srčani napadaj. To ne znači da morate zatražiti od liječnika da odmah obavi pretrage kako bi ustanovio da li već imate aterosklerozu. Takve su pretrage složene i skupe, a mjere samopomoći bi morale zadovoljiti gotovo svakoga.

Međutim, obratite se liječniku ako u vašoj obitelji postoji netko s poremećajem srca ili optoka krvi, ako znate da netko od vaše bliže rodbine ima visok sadržaj masti u krvi ili ako bolujete od šećerne bolesti. Ako je tako, onda je opravdano razmotriti mogućnost dijagnostičkih pretraga radi određivanja terapije lijekovima.

Liječnici će vam reći da obavite pretragu kolesterola u krvi (prije te pretrage ne smijete jesti nekoliko sati). Osim što ćete očito morati kontrolirati krvni tlak, možda će biti potrebne i druge pretrage, npr. rendgensko snimanje grudnog koša radi određivanja veličine srca ili otkrivanja naslaga kalcija na mjestima gdje se sumnja na aterosklerozu, zatim elektrokardiogram (EKG) i arteriogram.
Liječenje ateroskleroze

Samopomoć: budući da je razvoj teškog oblika ateroskleroze povezan sa sadržajem kolesterola u krvi, smanjite uzimanje životinjskih masti i drugih zasićenih (mliječnih) masti. Jedite perad i ribu umjesto svinjetine, govedine i janjetine. Skinite mast s mesa i radije ga pecite na žaru nego pržite. Budući da vam jedno jaje ispunjava gotovo cijelu dnevnu količinu kolesterola, ograničite količinu jaja na 3 tjedno. Izbjegavajte kreme i slatkiše; upotrebljavajte margarin, koji ima visok sadržaj polinezasićenih masti, umjesto maslaca; jedite više voća i povrća; upotrebljavajte jestivo ulje s etiketom "visok sadržaj polinezasićenih masti" npr. sjemensko i suncokretovo ulje, a ne ulje s etiketom "biljno ulje" bez dodatnih objašnjenja.


Ne postoji jasna veza između gojaznosti ili pušenja i ateroskleroze. No. gojazni ljudi kao i jaki pušači su poznati kao naročito osjetljivi na većinu poremećaja što ih uzrokuje ateroskleroza. Stoga budite razboriti. Prestanite pušiti, makar i ne bili predebeli zato što vam prijeti i opasnost od raka pluća. Ako ste uz to još i gojazni, držite dijetu za mršavljenje pomoću koje ćete se osloboditi prekomjerne masti.

I na kraju, redovito se bavite fizičkim aktivnostima. Umjerena tjelesna aktivnost može spriječiti razvoj ateroskleroze i smanjiti mogućnost njenih teških posljedica. No, nemojte pretjerivati. Posavjetujte se s liječnikom ako mislite da bi vam tjelesne aktivnosti mogle naškoditi.

Stručna pomoć: liječnik će vam pomoći kontrolirajući vam krvni tlak i liječeći vas od hipertenzije, ako je to potrebno. Ako imate abnormalno visok sadržaj kolesterola u krvi, liječnik će vam propisati sredstvo koje će ga sniziti ako ga uzimate redovito (doduše, neka od tih sredstava izazivaju nuspojave, npr. lagano povećanje opasnosti od bolesti žučnog mjehura).
source: zdravstveni.com

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.