ponedjeljak, 9. srpnja 2018.

KOLESTEROL - TEGOBE


Kolesterol je paradoksalan: svima je potreban no neke ljude može usmrtiti. Kolesterol - mast koja nastaje prirodnim putem, daje svoj doprinos životno važnim funkcijama organizma kao što su stvaranje novih stanica, izolacija živaca i proizvodnja hormona. Jetra stvaraju sav kolesterol koji je organizmu u uobičajenim uvjetima potreban, ali buduć: da se ova voštana tvar nalazi u svim proizvodima životinjskog podrijetla, unosite je u organizam kac god jedete meso ili mliječne proizvode. U osoba koje su genetski predodređene na tegobe s kolesterolom, prehrana bogata zasićenim mastima glavni je uzrok visoke razine kolesterola.

U krvotoku kolesterol se veže s molekulama bjelančevina da bi se dobile razne vrste takozvan i - lipoproteina. Lipoprotein visoke gustoće (HDL) je gusta, kompaktna mikročestica koja prenosi suvišn! kolesterol u jetra, gdje se on mijenja i izbacuje kroz žuč. Lipoprotein niske gustoće (LDL) je veća, manje zgusnuta čestica koja obično ostaje u organizmu Lipoproteini vrlo niske gustoće (VLDL) su moleki e koje prenose trigliceride - kemijske spojeve koji pohranjuju masne kiseline, bitan izvor energije za organizam.



Količina kolesterola u krvotoku ne bi bila tako značajna da nema njene povezanosti s različitim bolestima srca i krvnih žila. Opasnost od dobivanja tih bolesti složena je i ne ovisi samo o tome koliko kolesterola, nego i koju vrstu kolesterola imate u krvi. Općenito govoreći, LDL - tzv. »loš kolesterol« povezuje se s većom opasnošću od umiranja uslijed koronarnih srčanih bolesti; HDL - ili »dobar kolesterol« povezuje se sa smanjenom opasnošću. No opasnost od tegoba sa srcem i krvnim žilama kojoj predstavlja visoka razina LDL kolesterola uvelike razlikuje od osobe do osobe.
Točnije, LDL kolesterol je ona vrsta koja se uvlači u stijenke arterija, pokrećući upalnu bolest poznat u kao ateroskleroza; osobe s aterosklerozom su opet podložnije srčanim bolestima, moždanom udaru i ostalim poremećajima srca i krvnih žila. Unatoč tome, većina ljudi s visokim kolesterolom nikadi zapravo ne oboli od srčanih bolesti, a većina pacijenata koji dobiju srčani udar nema nepmodnošljivo visoku razinu kolesterola. Budući da nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti kod kojih osoba s visokim kolesterolom će se pojaviti srčane bolesti, igrajte na siguro i  držite razinu kolesterola pod kontrolom.
Simptomi
Visoka razina kolesterola u krvi nema očiglednih simptoma, no može predstavljati faktor rizika za druge bolesti koje imaju prepoznatljive simptome, uključujući anginu pektoris, aterosklerozu, srčane bolesti, visok tlak, moždani udar i druge tegobe s krvotokom.
  • Meke, žućkaste kožne izrasline ili oštećenja po imenu ksantomi mogu ukazivati na genetsku predodređenost nesposobnosti organizma da normalno prerađuje kolesterol i trigliceride.
  • Gojaznost i dijabetes mogu biti povezani s visokom razinom kolesterola.
  • Kod muškaraca, impotencija može biti posljedica toga što su arterije zahvaćene prevelikom količinom kolesterola.
Obratite se liječniku
  • ako otkrijete meke, žućkaste izrasline na sebi ili djeci. Morali biste se raspitati za pretrage kojima se ustanovljuje predodređenost na visoki kolesterol.
  • ako vam se pojave simptomi ateroskleroze, angine pektoris ili srčanih bolesti, poput bolova u donjem dijelu nogu, zatajenja bubrega, vrtoglavice, nestabilnog hoda ili nejasnog govora. Bilo koja od ovih tegoba može biti u vezi s visokom razinom kolesterola u krvi, a svaka od njih zahtijeva medicinsku intervenciju.
Uzroci
Problem visokog kolesterola određen je uvelike faktorom sreće genetske lutrije. Neke obitelji genetski su obdarene niskom ukupnom razinom kolesterola ili visokom razinom HDL kolesterola bez obzira na prehranu ili način života. Druge obitelji boluju od raznih nasljednih poremećaja koji znatno povećavaju opasnost od visokog kolesterola; među ovim poremećajima prevladavaju oni koji su isto tako povezani sgojaznošću i dijabetesom. Osobe s takvom genetskom predispozicijom koje jedu hranu bogatu zasićenim mastima vrlo će vjerojatno imati visoku razinu kolesterola u krvi.
S pozitivne strane gledano, osobe koje energično vježbaju, poput trkača na duge staze, obično imaju visoku razinu HDL kolesterola. Prije menopauze žene obično imaju višu razinu HDL kolesterola od muškaraca iste dobi. Budući da neki istraživači zaključuju da estrogen može podići razinu HDL ili »dobrog« i VLDL kolesterola istovremeno smanjujući LDL kolesterol, liječnici mogu odvagnuti moguće blagotvorne učinke kad budu razmatrali mogućnost nadomjesnog hormonskog liječenja žena u postmenopauzi.
Liječenje
Savjeti vašeg liječnika glede smanjenja kolesterola vjerojatno će biti ponavljanje riječi nutricionista i većine praktičara alternativne medicine: usvojite zdrav način prehrane s malo masti i kolesterola, smanjite tjelesnu težinu, redovito vježbajte i ako pušite, prestanite.
Prevencija
  • Držite tjelesnu težinu pod kontrolom.
  • Jedite mudro svaki dan - ne više od 300 mg kolesterola i neka udio masti u vašim dnevnim kalorijama ne prelazi 30 posto.
  • Vježbajte nekoliko puta tjedno - energično ako možete, no i umjerena tjelovježba je bolja od nikakve.
  • Ako pušite, prestanite.
  • Pratite svoj napredak. Povremeno dajte da vam vaš liječnik ili dobar laboratorij izmjeri razinu kolesterola u krvi. Kućni pribor za testiranje, kao i mnoge zdravstvene naprave za široku potrošnju, općenito je nepouzdan.
UČINITE ZDRAVU HRANU SVOJIM SAVEZNIKOM
Osobe koje su genetski predodređene na tegobe s kolesteroiom morale bi slijediti preporuke svojega liječnika u vezi s prehranom. Mi ostali trebali bismo biti u stanju nadzirati razinu kolesterola pomoću cilja koji smo si sami postavili, a to je da udio masti u dnevnim kalorijama ne premašuje 30 posto. Ako dobro poznajete hranu koju jedete, možete rzlikovati prijatelja od neprijatelja. Kao prvo, smanjite potrošnju crvenog mesa, osobito iznutrica, zbog toga što sadrži veliku količinu zasićenih masti i kolesterola. Ne jedite previše peradi i izbjegavajte kožicu; u piletini ima manje zasićenih masti nego u crvenom mesu, ali ipak sadrži znatnu količinu kolesterola. Većina ribe sadrži manje masti i kolesterola od crvenog mesa. Većina školjkaša također sadrži malo masti, pa premda sadrže puno kolesterola, većina ljudi ih pretpostavlja crvenom mesu i peradi. Kad god je moguće, manje trošite proizvode od punomasnog mlijeka, majonezu, čokoladu, tropska ulja te hidrogenizirana ili djelomično hidrogenizirana ulja ili masti poput margarina.
Kod kuhanja, zamijenite zasićene masti koje su krute pri sobnoj temperaturi, poput maslaca i margarina, tekućim jednostruko nezasićenim mastima poput maslinovog, repičinog ili lanenog ulja. Postoje dokazi da trošenjem umjerenih količina jednostruko nezasićenih masti - koje se nalaze u vrstama hrane kao što su orasi, sjemenke i avokado - možete zapravo sniziti LDL kolesterol. Izbjegavajte tropska ulja poput palminog ili kokosovog; ona ne sadrže nimalo kolesterola, ali su bogata zasićenom masti. Jedete li grožđe, možete pospješiti snižavanje-kolesterola u krvi, zahvaljujući flavonoidnim spojevima u njegovim kožicama. Za kuhanje i začinjanje salate potražite ulje od sjemenki grožđa - koje se dobiva cijeđenjem sjemenki grožđa nakon prešanja grožđa za vino.
Ograničite se na tri jaja tjedno: jedno žumanjce sadrži gotovo cjelokupnu preporučenu dnevnu dozu kolesterola. U vitamine, minerale i hranjive tvari koje su poznate po svojim svojstvima snižavanja kolesterola ubrajaju se vitamini E,C, A (beta karoten), L-karnitin, pantetin, krom, kalcij, bakar i cink. Da bi vam jelovnik ostao raznolik, pokušajte uključiti rižine mekinje, artičoke, gljive šitake i feferone - za sve se njih vjeruje da pomažu pri snižavanju kolesterola.
Konačno, birajte onu hranu koja sadrži vlakna topiva u vodi, koja pružaju izvrsnu zaštitu od visokog kolesterola u krvi. Na popisu vrsta hrane bogatih vlaknima nalaze se grejp, jabuke, grah, sušeni grašak i si.; ječam, mrkva, kupus i zobeno brašno.
Kinesko ljekovito bilje
Tradicionalni kineski iscjelitelji liječe razne oblike kroničnih srčanih bolesti, zajedno sa čimbenicima poput visokog kolesterola, akupunkturom i ljekovitim biljem među kojim puno rabe dvornik (Polygonum multiflorum). Budući da kinesko ljekovito bilje gotovo uvijek djeluje u kombinacijama, a ne zasebno, trebali biste se posavjetovati s osposobljenim travarom radi odgovarajućeg recepta.
Liječenje ljekovitim biljem
Vrlo tražen lijek za suzbijanje visokog kolesterola je gugulipid (Commiphora mukul), ekstrakt drveta mukul mire iz južne Indije. Sposobnost gugulipida da kontrolira razinu kolesterola i triglicerida uspoređuje se sa sposobnošću nekih sintetičkih lijekova, uz tvrdnje da snizuje razinu LDL kolesterola i povisuje razinu HDL kolesterola bez popratnih učinaka.
Drugo ljekovito bilje na glasu zbog svojih svojstava snižavanja kolesterola uključuje lucernu ili alfalfu (Medicago sativa), kurkumu (Curcuma onga), azijski ginseng (Panax ginseng) i grčku piskavicu (Trigonella foenum-graecum). Mogli biste se također posavjetovati s liječnikom koji drži prehranu važnom glede blagotvornih učinaka tab eu fitosterola. Fitosteroli su biljni spojevi slične građe kao i kolesterol koji učinkovito blokiraju ulazke kolesterola u jetra.
Psihomatsko liječenje
Smatra se da stres pridonosi povišenom kolesterolu, pa tehnike opuštanja koje suzbijaju stres mogu pomoći pri snižavanju razine kolesterola. Progresivno opuštanje s vizualizacijom je nešto što možete iskušati bilo gdje, bilo kad. Mogli biste isto tako iskusiti liječenje masažom, jogu, meditaciju ili bio feedback.
Prehrana
Osnovna pravila prehrane kod snižavanja kolesterola su jednostavna: izbjegavajte zasićene masti i kolesterol u hrani. Stručnjaci preporučaju prehranu u kojoj na masti ne otpada više od 30 posto vaših dnevnih kalorija.; neki kažu i 20 posto. Zasićene masti proizašle iz proizvoda životinjskog podrijetla i tropskih ulja trebale bi biti svedene na najmanju noguću mjeru, pa izbjegavajte jesti hranu prženu u puno ulja i pozorno provjerite etikete s podacima na pakiranoj hrani. Jedite više povrća, voća i žitarica, koji ne sadrže kolesterol, a gotovo ni masti, a bogati su vlaknima.
Vjeruje se da češnjak (Allium sativum) i luk {Allium cepa) snižavaju kolesterol, ali razlikuju se mišljenja o tome koliko biste ih trebali jesti da biste imali koristi. Nema opasnosti kažemo li da što ga više jedete, po mogućnosti sirovog, bolji je i učinak. 
Konvencionalna medicina
Za osobe kojima je razina serumskog kolesterola u rasponu između visoke i granične - oko 40 posto muškaraca i čak viši postotak žena - promjene u prehrani i načinu života mogu smanjiti razinu kolesterola ili je držati u poželjnim okvirima. Ako vam je razina kolesterola blizu 240 ili iznad, možda neće biti dovoljno prilagoditi prehranu i način života. Umjesto toga, liječnik će vam možda propisati prirodni program za snižavanje kolesterola koji se temelji na dodatku prehrani bogatom vlaknima, poput mekinja ili afričkog trpuca ili umjetno proizvedenog sredstva za snižavanje kolesterola.
Od mnogih raspoloživih lijekova za snižavanje kolesterola, članovi skupine statina - lovastatin, simvastatin i pravastatin - ubrajaju se među raširenije i češće propisivane lijekove. Oni djeluju tako da blokiraju enzim koji jetra koriste da bi proizvela kolesterol. Većina pacijenata ih dobro podnosi iako su skupi i katkad mogu izazvati neželjene popratne učinke poput upale jetre. Za neke ljude druga mogućnost je niacin (vitamin B3), ali da bi bio djelotvoran, mora ga se uzimati u velikim količinama. On je često i lijek koji se slabo podnosi te može izazvati popratne učinke kao što su crvenilo kože i nadraženost želuca. Proizvodi niacina s odgođenim oslobađanjem mogu svesti popratne učinke na najmanju moguću mjeru, ali uvijek se moraju uzimati pod liječničkim nadzorom.
Postupak pročišćavanja krvi nazvan LDL afereza može pomoći osobama s teškim genetskim poremećajima kolesterola. U nekoliko sati, krv se izvadi iz tijela, kemijskim putem pročisti od LDL kolesterola i zatim vrati u tijelo. Tretmanima svaka dva do tri tjedna može se smanjiti prosječna razina LDL kolesterola 50 do 80 posto, no oni stoje mnogo vremena i novca.
Alternativni načini liječenja
Alternativni terapeuti nude cijeli spektar prirodnih načina kontrole razine kolesterola. Svi se mogu primjenjivati zasebno, a mnogi usporedno s liječenjem lijekovima. Sljedeći popis oblika liječenja pomoći će vam da izmijenite i poboljšate svoj vlastiti program. Da biste bili mirni, obavijestite liječnika ako upotrebljavate bilo koje sredstvo ili metodu alternativnog liječenja i neka to bude prije nego što ih počnete miješati s lijekovima koji su vam propisani.
Dijagnostički postupci
Laboratorijski test za određivanje razine kolesterola u krvi sada je rutinski dio većine sistematskih pregleda. Kad vam analiziraju krv, u pravilu ćete dobiti tri nalaza izražena u miligramima po decilitru: jedan za ukupni ili serumski kolesterol, jedan za HDL kolesterol i jedan za trigliceride. Često će biti uključen i nalaz LDL kolesterola, kao i brojka koja ukazuje na odnos ukupnog kolesterola i HDL kolesterola.
Prvi čimbenik koji valja razmotriti je razina vašeg serumskog kolesterola. Ukupni kolesterol ispod 200 smatra se zdravim i bezopasnim. Razine kolesterola između 200 i 240 smatraju se graničnima, a razina od 240 ili više definitivno je visoka. HDL kolesterol kod muškarca trebao bi iznositi više od 35, a kod žene više od 45. Sto se tiče LDL kolesterola - opasne vrste - idealna razina bila bi ispod 130; između 130 i 160 granična je razina, a iznad 160 visoka. Vaša razina triglicerida morala bi biti ispod 200. Konačno, kod odnosa ukupnog kolesterola prema HDL kolesterolu, što je brojka niža, tim bolje. Kod muškaraca prosjek je 4,2 do 7,3; kod žena je prosjek 3,9 do 5,7. Općenito, dobar je bilo koji odnos ispod 4 (što znači da imate više HDL-a u usporedbi s ukupnom količinom kolesterola).
Način života
Dokazi govore da iako tjelovježba sama ne može sniziti ukupni kolesterol, umjereno vježbanje nekoliko puta tjedno može pospješiti podizanje razine; HDL kolesterola u mnogih ljudi. Energičnim vježbanjem možete podići razinu HDL-a još i više iako u nekom trenutku sportaši očigledno dosegnu HDL plato.

KRVNI UGRUŠCI


Krv slobodno teče arterijama debelim kao palac i kapilarama tankim kao vlas kose. Na prvi znak ozljede ili traume, krv se zgušnjava ili zgrušava zaustavlja svoj tijek na mjestu rane. Zgrušavanje je poželjno, čak životno važno, kad je krvna žila ozlijeđena, ali stvaranje ugrušaka unutar zdravih krvnih žila neprirodno je i moguče opasno po život. Takvi ugrušci česte su komplikacije srčanih bolesti ili bolesti vena poput flebitisa.
Ugrušak koji se stvara u srcu ili krvnoj žili i tamo ostaje naziva se tromb. Sitni trombi razvijaju se na stijenkama krvnih žila da bi zacijelili sitne ozljede, a zatim se normalno rastope. Ako se ne rastope, ne samo da mogu usporiti krvotok, nego se isto tako mogu osloboditi ili otrgnuti i oteći s krvlju. Ugrušak koji putuje i zatim se smjesti na nekoj točki u krvne žili zove se embolus. Embolusi su rjeđi od tromba. ali potencijalno opasniji.


Opasnost koju predstavlja abnormalan krvn ugrušak ovisi i o njegovoj veličini i o mjestu na kojem se nalazi. Opstrukcijski ugrušak u cerebralnoj arteriji, na primjer, može izazvati moždani udar Krvni ugrušci u arterijama koje snabdijevaju srce - koronarnim arterijama - glavni su uzrok srčanog udara. Sitni krvni ugrušci u arterijama oka mogu dovesti do gubitka vida. Embolus u plućima koi začepi plućnu arteriju može dovesti do vrlo teško; disanja, pa čak i smrti.
Simptomi
Krvni ugrušci obično ne stvaraju nikakve očigledne simptome. Komplikacije od abnormalnih ugrušaka mogu izazvati različita oboljenja i poremećaje.
  • Iznenadna i izolirana bol u ruci ili nozi - iza koje nekad slijedi promjena boje kože, trnci, obamrlost ili osjećaj hladnoće neposredno ispod mjesta boli - daje naslutiti prisutnost velikog ugruška koji sprečava protok krvi. Ako se ne liječi, mogao bi dovesti do gangrene (odumiranja tkiva).
  • Tvrda, plavkasta kvržica u veni može biti posljedica velikog krvnog ugruška.
  • Iznenadna djelomična ili potpuna sljepoća jednog oka može biti posljedica krvnog ugruška koji začepljuje mrežničnu arteriju.
  • Silovita vrtoglavica, koja oštećuje tj. umanjuje vašu sposobnost stajanja ili hodanja može biti izazvana malenim krvnim ugruškom koji začepljuje cerebralnu arteriju.
Obratite se liječniku
  • ako patite od angine pektoris ili imate bilo kakve simptome koji se povezuju s moždanim udarom. Uzrok može biti neprirodno grušanje krvi.
  • ako doživite iznenadno ili ustrajno senzorno oštećenje. Među moguće uzroke koje bi trebalo istražiti ubraja se začepljenje krvne žile.
Uzroci
Krv će se zgrušavati unutar krvnih žila ako su stijenke krvnih žila oštećene ili ako krvotok postane neobično usporen, kao kod ateroskleroze. Od bolesti poput flebitisa upale se stijenke krvnih žila i potiče se stvaranje abnormalnih ugrušaka. Zgrušavanje uslijed usporenog protoka krvi učestala je komplikacija mirovanja u ležećem položaju, a može čak biti izazvana učestalim letenjem ili vožnjom na daleke udaljenosti. Tromboza zdjelične vene povremena je porođajna komplikacija i obično se povezuje s infekcijama maternice ili zdjelice.
Nenormalno stvaranje ugrušaka nekad se povezuje s kongestivnom bolešću srčanog mišića koja sprečava srce da djelotvorno pumpa krv. Osim toga krv se može zgrušavati ako je bolesna ili izmijenjena određenim oboljenjima. Poremećaj krvi zvan trombocitemija, na primjer, uzrok je povećane proizvodnje krvnih pločica, sićušnih krvnih stanica koje pospješuju zgrušavanje, što dovodi do prekomjernog zgrušavanja. Čimbenici koji mogu pridonijeti stvaranju ugruška uključuju pušenje, uporabu oralnih kontracepcijskih sredstava, slabu prehranu, gojaznost, proširene vene i mnoge druge bolesti.
Prevencija
  • Jedite raznoliku hranu sa što manje zasićenih masti, a što više voća, povrća i prirodnih vlakana.
  • Redovito vježbajte da biste poticali rad krvotoka i klonili se dodatnih kilograma.
  • Neki liječnici preporučaju svakodnevne doze acetilsalicilne kiseline (npr. Aspirina) pacijentima kojima prijeti opasnost od abnormalnog zgrušavanja. No budući da je to snažan lijek, ne uzimajte ga trajno ako vam to liječnik nije propisao.
Rad na tijelu
Ako se izvor zgrušavanja nalazi u nogama, a uzrok je slab krvotok, terapija masažom može biti blagotvorna. Ako imate flebitis, masažu bi uvijek trebao izvoditi osposobljeni terapeut kako bi se izbjeglo pomicanje ugruška u krvnoj žili.
Liječenje ljekovitim biljem
Smatra se da paprika (Capsicum frutescens) i ginko (Ginkgo biloba) rastapaju fibrin, bjelančevinu aktivnu u stvaranju ugrušaka. Za kurkumu (Cu reuma longa),
UGRIZI KOJI LIJEČE
U slini šišmiša vampira, slini pijavice i otrovu zmije Ancistrodon contortrix znanstvenici su pronašli enzime koji sprečavaju zgrušavanje krvi. Ti enzimi pružaju pijavici i vampiru dovoljno vremena da se nahrane krvlju svojih žrtava; a što se tiče zmije, pomažu da se otrov brže širi kroz krvotok žrtve. Sto se nas ostalih tiče, sintetizirane verzije istih enzima mogle bi značiti nove protuotrove za potencijalno škodljive krvne ugruške.
borovnicu (Vaccinium myrtillus), đumbir (Zingiber officinale), ekstrakt iz kožice grožđa te gugulipid, ekstrakt mire (Commiphora molmol) vjeruje se da smanjuju ljepljivost krvnih pločica. Češnjak (Allium sativum) i luk (Allium čepa) navodno postižu oboje, kao i bromelin, enzim iz ananasa.
Prehrana
Ako želite prirodno kondicionirati krv, neki stručnjaci preporučaju više ribe, vjerujući da neka riblja ulja čine krvne pločice manje ljepljivima. Određeni vitamini i minerali mogu također djelovati kao prirodni antikoagulansi. Pitajte svog liječnika ili nutricionista za dodatne količine vitamina E i magnezija da bi se spriječilo stvaranje abnormalnih ugrušaka.
Konvencionalna medicina
U nekim okolnostima propisuje se terapija lijekovima da bi se smanjila opasnost od neprirodnog stvaranja ugrušaka. Liječnik može propisati acetilsalicilnu kiselinu (Aspirin) pacijentima koji su u opasnosti od embolije ili tromboze. Tijekom kritične faze skrbi može se upotrijebiti streptokinaza da bi se rastopilo postojeće ugruške u predjelima kao što su srce i pluća. Nakon operacije može se upotrebljavati intravenski heparin da bi se spriječilo stvaranje ugrušaka ili zaustavilo trombozu dubokih vena. Krvni ugrušci mogu se ukloniti tijekom kirurškog zahvata na srcu i krvnim žilama, ali operacija isključivo radi uklanjanja ugrušaka opravdana je samo u akutnim slučajeima, kao što je prijeteće odumiranje tkiva.
Alternativni načini liječenja
Ako uzimate antikoagulativna sredstva (lijekove protiv zgrušavanja), pitajte svog liječnika za moguće kontraindikacije prije nego što počnete s bilo kojom vrstom liječenja ljekovitim biljem ili vitaminima.

ANEURIZMA


Aneurizma je trajno napuhnuće u stijenci arte­rije. Pritisak krvi koja prolazi može silom ispupčiti dio oslabljene arterije prema van, tvoreći mjehur tanke kožice. Iako mogu pogoditi bilo koju oslabljenu krvnu žilu, aneurizme se obično stvaraju u trbušnim ili prs­nim predjelima aorte, glavne krvne žile koja vodi krv iz srca, ili u arterijama koje hrane mozak. Aneurizme na bilo kojem od ovih mjesta ozbiljne su, dok su one u perifernim arterijama često manje opasne. Najozbiljnija prijetnja koju postavlja aneurizma je ta da će puknuti i izazvati moždani udar ili krva­renje opasno po život. Ali čak i ako ne prsne, velika aneurizma može usporavati krvotok i poticati neže­ljeno stvaranje krvnih ugrušaka. Teško ćete sami otkriti aneurizmu budući da su simptomi rijetki. No određeni ljudi u većoj su opas­nosti od dobivanja aneurizmi. Najbolji način da saznate jeste li u opasnosti jest upoznati se sa simptomima aneurizme i poduzeti preventivne korake.

Simptomi
lako većina aneurizmi nema simptoma, u nekim slučajevima mogu se pojaviti sljedeći simptomi:
  • Iznenadni i jaki bolovi, često opisani kao »kidanje ili razdiranje« ili neobični osjećaj kuckanja, pulsiranja, bol ili kvržica bilo gdje u tijelu gdje se nalaze krvne žile.
  • Bolovi u trbuhu ili križima koji se protežu u slabine i noge mogu ukazivati na trbušnu aneurizmu, koja se katkad može vidjeti ili osjetiti kao pulsirajuća kvržica te može biti praćena gubitkom težine ili apetita.
  • Bol u grudima, promuklost, ustrajni kašalj i otežano gutanje može ukazivati na prsnu aneurizmu.
  • Osjećaj kuckanja ili kvržica sa stražnje strane koljena može ukazivati na perifernu aneurizmu; koljeno je često mjesto ove vrste aneurizme, osobito kod pušača.
  • Teška glavobolja, drukčija od svih koje ste imali prije, praćena bolovima u vratu koji se šire, može ukazivati na disekciju ili prsnuće bobičaste aneurizme u glavi. Disekcija aneurizmi koja se često odlikuje jakim bolovima, može se javiti i drugdje u tijelu i uvijek predstavlja hitan slučaj.

Obratite se liječniku
  • ako sumnjate da imate aneurizmu. Mnoge aneurizme su ozbiljne i zahtije­vaju medicinsku procjenu. Aneurizma koja prsne može biti opasna po život.
Uzroci
Svaka tegoba od koje stijenke arterija slabe ili pro­padaju može dovesti do aneurizme. Najčešći krivci su ateroskleroza i visoki krvni tlak. Ubodne rane i infekcije mogu također dovesti do aneurizme. Neke vrste, poput bobičaste aneurizme, posljedica su urođene ili naslijeđene slabosti u stijenkama arterija.
Liječenje
Jedini način da se riješite aneurizme jest dati je kirurški odstraniti, stoje često riskantan postupak, ali vrlo djelotvoran kad uspije. No katkad je operacija nemoguća ili može predstavljati veću opasnost od aneurizme. Pažljivo praćenje i liječenje lijekovima tada može biti najbolje rješenje.
Prevencija
Ako ste u opasnosti, poduzmite odgovarajuće kora­ke kako biste spriječili stvaranje aneurizme. Osobito ako u obiteljskoj povijesti bolesti imate moždani udar ili srčane bolesti, uvedite izmjene u prehrani i načinu života kako biste poboljšali opće zdravstveno stanje. Redovito vježbajte, pazite što jedete, a ako pušite, prestanite.
Homeopatija
Kod male, relativno dobroćudne aneurizme ili kao preventivni lijek za nekoga tko je u većoj opasnosti od dobivanja aneurizme, profesionalni homeopat možda će preporučiti preparat Baryta carbonica za jačanje stijenki arterija.
Psihomatsko liječenje
Održavate li um i tijelo opuštenima, možete sprije­čiti da se aneurizma pogorša. Iskušajte vježbe koje možete vježbati kod kuće poput joge ili meditacije.
Prehrana
Promjene u prehrani koje snižuju krvni tlak i uspo­ravaju aterosklerozu mogu pomoći pri sprečavanju pojave aneurizme.
Konvencionalna medicina
Liječnik će vam vjerojatno odrediti veličinu, vrstu i mjesto aneurizme služeći se raznim tehnikama sni­manja. Pomoću te informacije odredit će se najbolji tijek liječenja. Kod aneurizmi koje se ne može operirati, možda će vam propisati lijekove koji snižavaju krvni tlak ili smanjuju jačinu srčanih kontrakcija, a time se i opas­nost prsnuća svodi na najmanju moguću mjeru. No čak i kod aneurizmi koje je moguće operirati, liječ­nik može prvo pokušati liječenje lijekovima i savje­tovati pristup »pričekajmo-i-vidimo«, s povremenim pretragama kako bi se pratilo rast aneurizme. Možda će biti potreban kirurški zahvat ako liječnik ustanovi da je aneurizma opasno natekla.
Kirurg može neutralizirati aneurizmu uvođenjem stezaljke kojom se presiječe dotok krvi u zahvaćeni predio. Aneurizma se također može odstraniti, a taj dio arterije zamijeniti sintetičkim transplantatom.
Alternativni načini liječenja
Sljedeće načine liječenja svima je prvenstvena svrha da spriječe aneurizme - treba provoditi zajed­no s uputama vašeg liječnika, a ne umjesto njih.

ANGINA PEKTORIS


Angina je način na koji vam vaše srce govori da ne dobiva dovoljno kisika. Razlog može biti taj da su koronarne arterije - one koje snabdijevaju srce krvlju - začepljene ili zato što se srce previše napreže i stoga treba više kisika nego obično. Medicinski izraz angina pectoris doslovce znači »osjećaj gušenja u prsima«. Angina je obično bol gušenja ili stezanja koja počinje u središtu prsnoga koša, duboko iza prsne kosti, a može se širiti i prema drugim dijelovima tijela. Pacijenti su izjavili da se osjećaju kao da im »slon sjedi na prsima« ili pak kao da im »škripac steže prsa«. Neke osobe osjećaju bol izazvanu anginom samo na perifernim mjestima poput čeljusti, trbuha ili ruke. Bol se nekada može zamijeniti sa simptomima loše probave jer su osjećaji stegnutosti i pečenja slični. Angina se također može krivo protumačiti i kao srča­ni udar; bol je slična ali ne traje tako dugo - obično ne više od pet minuta. Od mnogih oblika angine, stabilna ili klasična angina - koju izaziva tjelesni napor i koja se povlači uz mirovanje i odmor - najčešća je. Ako imate sta­bilnu anginu, morali biste biti u stanju predvidjeti kakva vrsta aktivnosti će izazvati napadaj. Drugi oblik, nestabilna angina, je akutnija bolest; javlja se nepredviđeno, čak i pri mirovanju, a trebalo bi je protumačiti kao znak upozorenja na ozbiljnije srčane nevolje. Rijedak oblik ove bolesti koji se zove prom­jenjiva angina i uključuje spazam koronarnih arte­rija, češće se susreće kod žena.


Angina pogađa oko tri milijuna Amerikanaca. Raširenija je kod osoba starijih od 30 godina i obično više pogađa muškarce nego žene; no nakon 65. go­dine više pogađa žene nego muškarce. Sama po sebi angina ne izaziva trajna oštećenja zato što je srce tek privremeno lišeno kisika. No ako vam se angina po­gorša, morali biste znati da vam prijeti veća opasnost od srčanoga udara. Osobito se zabrinite ako dobi­jete nestabilnu anginu i obratite se liječniku.
Simptomi
  • bol koja pritišće, steže, guši, oštra je ili peče; obično se osjeća u prsima, ali se može javiti i u perifernim dijelovima poput čeljusti ili trbuha. Mjesto i specifični osjeti razlikuju se od osobe do osobe, ali obično su dosljedni od jednog napadaja do drugog.
  • bol koja se javlja s naporom i povlači se s odmaranjem
  • slabost, znojenje, gubitak daha, tjesko¬ba, palpitacije, mučnina ili ošamućenost - simptomi koji mogu i ne moraju biti povezani s napadajem angine
Obratite se liječniku
  • ako napadaj potraje više od 15 minuta; to može biti i srčani udar. Odmah pozovite hitnu pomoć.
  • ako mislite da je to kod vas možda prvi napadaj angine; morate ustanoviti radi li se sigurno o tome.
  • ako su napadaji postali jači, češći, duži i nepredvidljiviji; ovo su znaci nestabilne angine.
  • ako uzimate beta-blokator i proživljava­te uznemirujuće popratne učinke (vidi pod Beta-adrenergički blokatori).
  • ako uzimate nitratni lijek i hvata vas nesvjestica, vrtoglavica, slabost, bljedilo, nemir ili počnete povraćati ili se prekomjerno znojiti. Ovo su znakovi preosjetljivosti ili predoziranja.
  • ako uzimate blokator kalcijevih kanala i primijetite popratne pojave poput grčeva u želucu, usporenog bila, aritmije, glavobolja, zatvora, naticanja, nesvjestice ili zadihanosti.
Uzroci
Glavni uzrok koji se nalazi u pozadini angine jest bolest koronarnih arterija, koja potiče od ateroskleroze koronarnih arterija - kad se žile začepe ili suze uslijed masnih kalcificiranih naslaga nazvanih plak. Angina isto tako može biti posljedica drugih bolesti koje pretjerano opterećuju srce, poput anemije, bolesti aortnog zaliska, srčane aritmije i hipertiroidizma.
Stabilna angina pektoris poznata je još i kao an­gina od prenaprezanja zato što je izazivaju aktivnosti od kojih srce ubrzano tuče. Zaista, tjelesna aktivnost je najčešći uzrok napadaja. Ovisno o određenoj osobi, napadaj može biti posljedica bilo kakva na­pora - od jednostavnog hodanja do dizanja teških predmeta ili spolne aktivnosti. Obilan obrok također može uzrokovati napadaj zato što probava zahtijeva rad srca. Ostali često navođeni uzročnici su emocio­nalno uzbuđenje i izloženost hladnoći, a oba potiču rad srca. Osim toga, poznato je da više od 20 lije­kova potiče anginu pektoris, od dekongestiva koji se dobivaju bez liječničkog recepta i različitih lijekova koji se dobivaju na liječnički recept do nezakonitih sredstava poput kokaina.
Određeni faktori rizika za srčane bolesti i bolest koronarnih arterija čine pojavu angine pektoris vje­rojatnijom. Oni uključuju visoki tlak, stres, visoki kolesterol,  dijabetes te srčane bolesti u obiteljskoj povijesti bolesti. Svi ovi faktori rizika također su povezani s aterosklerozom.
Liječenje
Lijekovi mogu ublažiti simptome angine pektoris, ali temeljne promjene prehrane i načina života predstavljaju važan dio svakog programa za liječenje angine pektoris. Prije nego što uzmete bilo kakav lijek, pažljivo raspravite njegova svojstva i obiteljsku povijest bolesti s liječnikom. Mnogi lijekovi ne bi se smjeli miješati s drugim lijekovima ili prirodnim tva­rima, a isto tako morate se pobrinuti da vaš liječnik zna za bilo kakve već postojeće zdravstvene tegobe koje možda imate.
Prevencija
  • Usvojite prehranu s malo masti i malo koleste­rola koja će pomoći da vam arterije budu bez masnih naslaga.
  • Vježbajte! Kod osoba koje vježbaju manja je vjerojatnost da će imati višak kilograma i da će dobiti aterosklerozu.
  • Naučite ovladati emocijama, a ne dopustite da one ovladaju vama. Veća je vjerojatnost da će dobiti anginu pektoris ljudi koji zadržavaju stres u sebi; mnogi oboljeli od angine pektoris navode da emocionalni izljevi pospješuju napadaje.
  • Ako pušite, prestanite.
Akupresura
Simptomi angine pektoris mogu se ublažiti pritiska­njem točaka Mokraćni mjehur 15, Osrčje 5, Osrčje 6 i Slezena 6 najmanje jednu minutu.
Rad na tijelu
KELACIJSKO LIJEČENJE
lako sporno, kelacijsko liječenje traže tisuće obolje­lih od angine pektoris. Njegovi pobornici tvrde daje sigurnije i jeftinije od mnogih konvencionalnih lije­kova ili kirurških zahvata - i jednako djelotvorno. Kritičari su ustrajni u zahtjevima da ono mora proći strogu znanstvenu provjeru prije nego što se uvrsti u redove standardnih načina liječenja angine pektoris i ateroskleroze. Ako odlučite iskušati kelacijsko lije­čenje, svakako potražite praktičara koji ima svje­dodžbu jednog od glavnih američkih kelacijskih udruženja
Liječenje ljekovitim biljem
Glog (Crataegus laevigata) je odlično dugoročno sredstvo za jačanje kod angine pektoris zato što isto­vremeno širi koronarne arterije i umiruje srce. On je čest sastavni dio liječenja angine pektoris ljekovitim biljem kakvo bi vam mogao propisati naturopat.
Homeopatija
Za trenutačnu pomoć tijekom akutnog napadaja, preporuča se Cactus grandiflorus (30c). To može do­nijeti olakšanje ako tijekom napadaja osjećate kao da su vam prsa stegnuta željeznim obručem. Među dugoročne lijekove koje bi vam liječnik homeopat mogao propisati ubrajaju se Nux vomica i Arsenicum album.
Psihomatsko liječenje
Ako ustanovite da imate teškoća pri kontroliranju emocija ili razine stresa, morate naučiti opustiti se. Mnoge tehnike opuštanja - od biofeedbacka do joge - mogu izvanredno puno pomoći. Izaberite metodu od koje se osjećate ugodno i nje se držite; učinkovitost tehnika opuštanja razlikuje se od osobe do osobe i s vremenom se poboljšava.
Prehrana
Glavni ciljevi liječenja prehranom u slučaju angine pektoris su poboljšati dotok krvi u srce i energetski metabolizam srca tako da mu je potrebno manje kisika. Glavni način poboljšavanja krvotoka je nad­zor ateroskleroze, a potrošnja manje količine zasi­ćenih masti i kolesterola je važan prvi korak. Da biste poboljšali energetski metabolizam, svakako se mora­te pobrinuti da dobivate dovoljno magnezija u pre­hrani ili u sklopu multivitaminskih dodataka. Mogli biste isto tako zamoliti liječnika da vam preporuči odgovarajuću dodatnu dozu L-karnitina i koenzima Q10, hranjivih tvari koje se nalaze u organizmu i koje poboljšavaju energetski metabolizam te se čes­to iscrpljuju kod pacijenata sa srčanim bolestima.
Konvencionalna medicina
Ako imate anginu pektoris, liječnik će vam bez sum­nje spomenuti važnost općenito zdravog načina ži­vota koji uključuje pravilnu prehranu, tjelovježbu, kontroliranje svoje težine i nepušenje.
Uz sve to, većina pacijenata s anginom pektoris uzima i propisani lijek. Postoje tri glavne vrste lijekova za anginu pektoris: nitrati, betaadrenergički blokatori te blokatori kalcijevih kanala. U liječenju angine pektoris liječnici često primjenjuju kombi­naciju dotičnih. Nitrati, koji šire koronarne arterije i dopuštaju veći protok krvi, prokušan su i jeftin način liječenja. Nitroglicerin je daleko najrašireniji nitrat; može se uzimati kad god je potrebno te može pružiti pomoć u roku nekoliko minuta. No isto tako izaziva glavobolje u približno polovice korisnika. Beta-adrenergički blokatori, koji se koriste kako bi se smanjio broj otkucaja srca, snizio krvni tlak i smanjila količina kisika koju srce troši, djelotvorni su u kombinaciji s nitratima ili sami. Blokatori kalcijevih kanala smiruju spazam koronarne arterije, a neki također usporavaju otkucaje srca. Pacijenti s teškim oblikom nestabilne angine pektoris često se u početku liječe antikoagulansom heparinom zajedno s acetilsalicilnom kiseli­nom (npr. Aspirinom), nitratima i beta-blokatorima.
Ako liječenje lijekovima ne djeluje ili je nedovolj­no, može se razmotriti mogućnost angioplastike koronarne arterije ili operacije premošćivanja. An- gioplastika - kateterska tehnika kojom se proširuju začepljene arterije - postala je relativno rutinski po­stupak; operacija premošćivanja, kojom se krvotok preusmjerava oko začepljenih arterija, primjenjuje se u vrlo teškim slučajevima.
Alternativni načini liječenja
Uvijek se savjetujte s liječnikom ako mislite da imate anginu pektoris. Ovdje navedeni alternativni načini liječenja mogu pomoći ublažiti simptome ili sprije­čiti napadaje, ali trebalo bi na njih gledati kao na dopunu - a ne nadomjestak - skrbi konvencionalne medicine.
Liječenje kod kuće
  • Ako imate česte napadaje angine noću, pokušajte podići uzglavlje kreveta 8 do 10 cm. Time se smanjuje radno opterećenje srca izazvano povratom venske krvi.
  • Ako osjetite da se napadaj javlja dok ležite, sjednite i spustite stopala na pod. Ako bol ustraje, uzmite propisani lijek.
  • Tableta acetilsalicilne kiseline na dan, uz liječnikovo dopuštenje, može smanjiti opasnost od srčanog udara i nestabilne angine pektoris.
  • Provedite najmanje jedan sat probavljajući težak obrok; poznato je da tjelesni napor nakon jela izaziva napadaje.
  • Prestanite pušiti jer to uvelike pogoršava anginu pektoris.
  • Ne uzimajte kontracepcijske pilule ako imate anginu pektoris: estrogeni su povezani s povećanom opasnošću od krvnih ugrušaka.
Dijagnostički postupci
Ako osjetite bol koja bi mogla ukazivati na anginu pektoris, liječnik će vas podvrgnuti cjelovitom pre­gledu i različitim pretragama. Elektrokardiogram (EKG) u stanju mirovanja bit će obično uredan ako imate anginu pektoris, no ovom pretragom možete isključiti druge uzroke. Vjerojatno ćete obaviti test opterećenja na pokretnoj podlozi, možda u kombi­naciji s tehnikom snimanja poput ultrazvuka ili radioizotopnog skeniranja, kojima se mogu otkriti problemi srca ili arterija. Ako ove pretrage ukažu na mogući problem, obavit će se angiografija kako bi se odredilo mjesto i opseg svakog začepljenja koronar­nih arterija.

ATEROSKLEROZA


Ateroskleroza - također poznata i kao arterio- skleroza ili otvrdnjavanje arterija - upalna je bolest koja za posljedicu ima ožiljke na stijenkama arterija, prvenstveno uslijed dugoročnog nakuplja­nja masnih naslaga i kalcifikata. Ateroskleroza je jed­na od najčešćih bolesti srca i krvnih žila i toliko je raši­rena u razvijenim zemljama da mnogi Amerikanci pretpostavljaju kako predstavlja prirodnu posljedicu starenja. Silni dokazi ukazuju na usku povezanost ateroskleroze s prehranom i načinom života, dajući naslutiti da je se može spriječiti ili usporiti, a u nekim slučajevima čak i izliječiti.

Ovisno o položaju i stupnju oštećenja arterija, ateroskleroza može dovesti do bubrežnih tegoba, visokog krvnog tlaka, moždanog udara i drugih po život opasnih bolesti. Ateroskleroza obično pogađa aortu - najveću arteriju u organizmu, koja ide iz srca i arterije koje vode do mozga, donjih udova i bu­brega. Oštećenja arterija koje prenose krv do nogu i stopala čini hodanje bolnim; jako otežan krvotok prema udovima može uzrokovati čireve na koži, a čak i gangrenu (odumiranje tkiva). Zatvaranje koro­narnih arterija, koje izravno opskrbljuju srčane miši­će krvlju bogatom kisikom poznato je kao bolest koronarnih arterija ili koronarna bolest. Ovaj po­remećaj i njegove komplikacije - angina pektoris, srčana aritmija i srčani udar - glavni su uzroci smrt­nosti u SAD-u i većini europskih zemalja.
Simptomi
U ranom stadiju ateroskleroza nema očiglednih simptoma. Oštećene ili djelomično začepljene krvne žile mogu izazvati jedan ili više sljedećih simptoma:
  • tupu, grčevitu bol u mišićima stražnjice, bedra i lista uslijed naprezanja. To može biti znak ateroskleroze u predjelu zdjelice ili u nozi.
  • iznenadna pojava ograničene odu- I zetosti, trnaca ili obamrlosti uda; djelomični gubitak vida ili govora. Ovi simptomi mogu ukazivati na cerebralnu aterosklerozu, koja može dovesti do moždanog udara.
  • angina pektoris, osjećaj stezanja ili teškog pritiska u prsima. To može biti pokazatelj ateroskleroze u koronarnim arterijama.
Obratite se liječniku
  • ako prvi put iskusite bol angine pektoris ili napadaji angine napreduju od predvidivih do nestabilnih. Svaki od tih slučaja je ozbiljna bolest koja zahti­jeva trenutnu medicinsku pozornost.
  • ako imate zagnojenu kožu promije­njene boje i iznenadne oštre bolove u nogama i stopalima dok mirujete. To može ukazivati na tešku aterosklerozu i moguće smetnje u krvotoku koje treba liječiti da bi se spriječila gangrena,
  • ako doživite neobjašnjiv gubitak ravno­teže, koordinacije, govora ili vida. Svaki takav gubitak ukazuje na privremeni zastoj u protoku krvi prema mozgu, situaciju koja može dovesti do moždanog udara ako joj se ne posveti dužna pažnja.
Uzroci
Arterijske naslage počinju kao tanke, masne pruge na stijenci arterije. Kod osobe zdravoga načina živo­ta pruge se mogu pojaviti i nestati. Ali ako su nekome arterije oštećene - u pravilu uslijed visokog krvnog tlaka, stresa ili pušenja-unutrašnja površina stijenki može početi propadati. Da bi nadoknadila gubitak, arterija stvara novo tkivo koje može oblikovati si­ćušne kvržice ili ožiljke. Kolesterol, s bijelim krvnim zrncima i druge naslage mogu se početi nakupljati u ovim kvržicama, stvarajući plak koji začepljuje arterije. Konačno, naslage kalcija i ožiljkasto tkivo okružuju mekani plak, čime arterije postaju tvrde i nerastezljive.
Budući da ateroskleroza sporo napreduje - obič­no tijekom mnogo godina - često se smatra da je to bolest starijih osoba. No ispitivanja pokazuju da se arterijske naslage mogu početi stvarati u djetinjstvu, a značajna količina plaka može se stvoriti već do 30. godine.
Dok su stadiji ateroskleroze jasno ustanovljeni, razlozi njezine pojave manje su jasni. Osobe s viso­kom razinom kolesterola u krvi - osobito lipoprote- inskog kolesterola niske gustoće (LDL) - u osobitoj su opasnosti od dobivanja ateroskleroze. LDL kolesterol - ona vrsta koja tvori arterijski plak - može reagirati nestabilnim kemijskim spojevima, zvanim slobodni radikali, u složenom procesu kojim se oslabljuje i pri­jenosni mehanizam za kretanje kolesterola kroz krvo­tok i tkivo koje oblaže stijenke arterija. No ipak, većina ljudi s visokim kolesterolom ne dobije atero­sklerozu, a mnoge osobe s aterosklerozom imaju nor­malnu razinu kolesterola.
Stijenke arterije mogu se oštetiti visokim krvnim tlakom, ugljičnim monoksidom iz duhanskog dima i stresom. Na primjer, jednim ispitivanjem provede­nim u zemlji razorenoj ratom otkriveno je da stanov­nici izloženi ratnim stradanjima imaju veće nakup­ljanje plaka od onih izvan ratne zone.
Dok gotovo svi mogu očekivati da se s vremenom kod njih u određenoj mjeri pojave arterijske naslage, na sklonost aterosklerozi utječu drugi čimbenici:
  • Dob. Ateroskleroza obično pogađa osobe starije od 35 godina, iako može započeti mnogo ranije.
  • Spol. Kod žena u prijemenopauzi manja je vjerojatnost da će dobiti aterosklerozu nego kod muškaraca iste dobi, ali nakon menopauze opasnost je podjednaka.
  • Nasljednost. Ateroskleroza u obiteljskoj povi- jesti bolesti povećava opasnost od dobivanja ove bolesti.
  • Gojaznost. Kod gojaznih osoba veća je vjerojat­nost da će imati aterosklerozu, vjerojatno zato što pripadaju skupini koja obično ima visok kolesterol i visok krvni tlak.
  • Način života. Nedostatak tjelovježbe povezuje se s aterosklerozom i konačnom pojavom koronarnih srčanih bolesti.
Liječenje
Nakon obraćanja pozornosti svim očiglednim simpto­mima, prvi korak u liječenju ateroskleroze je uklanja­nje ili smanjivanje faktora rizika za dobivanje bolesti, na primjer smanjivanjem količine zasićenih masti u prehrani da bi se spriječilo daljnje nakupljanje plaka. Ako imate visok krvni tlak, morali biste poduzeti odgovarajuće korake da ga regulirate, na primjer smršavjeti, redovito vježbati i smanjiti izloženost stresu. Osobe sa šećernom bolesti moraju kontrolirati razinu šećera u krvi. Pušači bi morali prestati pušiti.
Prevencija
Ateroskleroza se javlja kada se poklope genetska predodređenost i faktori rizika. Ako u obiteljskoj anamnezi imate ateroskleroze, mudro postupiti zna­či prihvatiti ono što ne možete promijeniti i promi­jeniti ono što možete.
  • Usvojite prehranu s malo masti i soli, a puno vlakana. Ne žalite truda da osobito pažljivo izbjegavate vrste hrane bogate zasićenim mas­tima i kolesterolom.
  • Ako pušite, prestanite.
  • Vodite računa o tome koliki vam je krvni tlak.
Ako je visok, snizite ga. (Vidi Krvni tlak, visoki.) Pobrinite se da umjereno vježbate - 30 minuta šetate, plivate ili vozite bicikl - nekoliko puta tjedno, a ako je moguće i svakodnevno. Nađite tehniku opuštanja u kojoj uživate i uvrstite je u svoj svakodnevni raspored. Ako imate obiteljsku povijest bolesti koja ukazuje na povećanu opasnost od ove bolesti, svakako posjećujte kardiologa radi redovitih pregleda.
Dobro je znati
PRESUDA JOŠ NIJE DONESENA
Svake godine tisuće ljudi u SAD-u oče­kuju od kelacijske terapije da ih izliječi od ateroskleroze - više nego što ih se podvrgava operaciji premošćivanja. Kelacija se sastoji u injiciranju kemijske tvari zvane EDTA u krvotok. Jedna teorija drži da se kelacijom uklanja kalcij iz arterijskog plaka; druga pak daje naslu­titi da EDTA djeluje kao antioksidans.
lako se kelacijsko liječenje pokazalo blagotvornim kod tegoba kao što je tro­vanje olovom, primjena ove tehnike u liječenju srca i srčanih žila ostaje sporna. Zagovornici reklamiraju kelaciju kao bezopasnu, relativno jeftinu i učinkovitu alternativu drugim oblicima liječenja. Kritičari navode nedostatak pouzdanih znanstvenih provjera i tvrde da je kelacija nedjelotvorna ili moguće opasna (rane provjere kojiput su izazvale oštećenje bubrega).
Liječenje u pravilu zahtijeva od 10 do 40 seansi i može biti skupo. Dok god kelacijsko terapija ne preživi barem jedno strogo znanstveno ispitivanje, liječnici će nesumnjivo ostati podijeljeni glede njezi­nih zasluga. Kad znanost jednom osigura odgovore, kelacijsko terapija će postati standardna preporuka svakog kardiologa ili terapeutski spomenik iz prošlosti. 
Kinesko ljekovito bilje
Za aterosklerozu preporučaju se brojne kombinacije kineskih trava, uključujući biljke Ledebouriella divaricata, Platycodon grandiflorum i zvinčac (Bupleurum chinense) u primjerenoj kombinaciji. Savjetujte se s praktičarem kineske medicine.
Liječenje ljekovitim biljem
Lijekovima od ljekovitog bilja za suzbijanje atero­skleroze u pravilu se nastoji smanjiti postojeći plak ili pridonijeti neozlijeđenosti krvnih žila tako da se umanji vjerojatnost stvaranja plaka. Glog (Crataegus laevigata) se smatra jednim od najboljih sredstava za suzbijanje plaka zbog svoje reputacije u jačanju arte­rija. Njegovi cvjetovi, lišće i bobice mogu se skuhati kao čaj, a također je dostupan u obliku ekstrakta i tinkture. Za ljekovito bilje koje može ublažiti neu­godu izazvanu aterosklerozom donjih udova.
Homeopatija
Ovlašteni homeopat može dugoročno propisati raz­ličite lijekove za liječenje ateroskleroze. Dijagnoza i propisani lijekovi razlikovat će se prema homeopatovoj procjeni pacijenta.
Psihomatsko liječenje
Budući da se smatra da stres ubrzava nastanak ate­roskleroze, terapeutske tehnike opuštanja mogu po­moći spriječiti ili usporiti njezino napredovanje. Cijeli niz pristupa može vam pomoći da se opustite, uključujući jogu, meditaciju, vizualizaciju i biofeedback.
Prehrana
Promjene u prehrani i načinu života, ako se s njima započne rano i strogo ih se pridržava, mogu biti do­voljne za sprečavanje ateroskleroze ili čak suzbijanje več postojeće bolesti. Kao prvo, vaša bi prehrana morala biti ne samo siromašna kolesterolom i zasi­ćenim mastima, nego i bogata antioksidansima, koji neutraliziraju slobodne radikale za koje se smatra da pogoršavaju oštećivanje tkiva. Ključni antioksidansi su vitamini E i C, beta karoten (vitamin A) i selen, koji može biti otrovan u visokim dozama. No budite oprezni glede nekritičnog uzimanja bilo kojeg vita­mina: previše vitamina D, na primjer, može upravo ubrzati kalcifikaciju arterijskog plaka. Da biste otklo­nili moguću opasnost, zatražite savjet liječnika ili nutricionista.
Neki dokazi daju naslutiti da češnjak (Allium sativum), ako ga se jede u velikim količinama, ometa oksidaciju kolesterola. Ekstrakt kožice grožđa i gugulipid (Commiphora mukul), ljekovita biljka iz južne Indije, na glasu su kao sredstva za smanjivanje na­slaga plaka. Postoje navodi da su lucerna ili alfalfa (Medicago sativa) i bromelin, enzim iz ananasa, po­stigli isto kod životinja te mogu djelovati i na ljude.
Brojna ispitivanja tijekom proteklih 30 godina pokazala su da umjerena potrošnja alkohola - čaša ili dvije čaše vina dnevno-može poslužiti kao zaštita od ateroskleroze i bolesti koronarnih arterija. Jedno ispitivanje daje naslutiti da flavonoidi u kožicama grožđa, koji crnom vinu daju njegovu boju i okus, us­poravaju gomilanje masnih naslaga.
Konvencionalna medicina
Nijedan lijek izravno ne liječi aterosklerozu, iako se mogu propisati razni lijekovi za liječenje tegoba koje pridonose pojavi ateroskleroze kao što su visok krvni tlak, krvni ugrušci ili tegobe s kolesterolom. Razvijeno je više kirurških zahvata kojima se obnav­ljaju oštećene arterije: mogu se otvoriti dijelovi ar­terije zahvaćene bolešću i odstraniti naslage plaka koje je začepljuju, ili se može zamijeniti oštećeni dio arterije.
Jedan od češćih postupaka je operacija premoš­ćivanja, kod koje se krv preusmjerava oko zapreke pomoću presađenih ili sintetičkih krvnih žila. Balonska angioplastika je nekirurška tehnika koja pročišćuje arterije razlamanjem i sravnjivanjem plaka o stijenke žile (desno). Razne druge tehnike služe se kateterizacijom, laserima i stentovima - sićušnim komadima ispletene žičane mrežice - da bi se u začepljenim krvnim žilama ponovno uspostavila prih­vatljiva razina funkcioniranja.
Alternativni načini liječenja
Budući da su prehrana i način života značajni čim­benici kod pojave i prevencije ateroskleroze, alter­nativni oblici liječenja nude čitav spektar mogućih načina da se bolest spriječi.
Dijagnostički postupci
Liječnici obično traže karakteristične simptome arte­rijskog začepljenja u različitim dijelovima tijela kao pokazatelje ateroskleroze. Da bi se odredilo točno mjesto i raširenost začepljenosti, liječnik može zatra­žiti angiogram, koji rendgenski ističe arterijski plak.

srijeda, 20. rujna 2017.

Enzimi, biohemijski markeri oštećenja miokarda

Enzimi i proteini biohemijski markeri oštećenja miokarda veoma su važni za dijagnostikovanje pacijenata sa AKS, procenu rizika i primenu terapije.

srčani enzimi


Koronarna bolest srca, odnosno AKS (akutni koronarni sindrom) kao njena akutna komplikacija, predstavlja jedan od najčešćih uzroka smrti u svetu, posebno u razvijenim i srednje razvijenim zemljama. Akutni koronarni sindrom (AKS) je kliničko stanje u čijoj je osnovi naglo nastala, kritična ishemija miokarda i podrazumeva dva entiteta: nestabilnu anginu pektoris i infarkt miokarda.

Za dijagnostikovanje pacijenata sa AKS, procenu rizika i primenu terapije od velikog značaja su enzimi, biohemijski markeri oštećenja miokarda. Prvi korišćeni markerbila je aspartat aminotransferaza ( AST ), a zatim su usledili enzimi laktat dehidrogenaza ( LDH ) i kreatin kinaza ( CK ).

Izmerena aktivnost ovih enzima odgovara intenzitetu srčanog oštećenja, mada njihova specifičnost nije visoka za srčana oboljenja.

Aspartat-aminotransferaza ( AST)

Najveća aktivnost ovog enzima prisutna je u jetri, ali vrlo je visoka i u srčanom i skeletnim mišićima kao i u bubrezima. Značajna je za dijagnozu i prognozu infarkta miokarda i to u kombinaciji sa kreatin-kinazom (CK ).

Kod infarkta miokarda aktivnost AST se povećava i dostiže maksimalnu vrednost između 16 i 48 sati od početka bolesti. Vrednosti su 5-10 puta veće u odnosu na gornje granice referentnog intervala.

Povećanje aktivnosti je u korelaciji sa veličinom oštećenja tkiva. Ukoliko nema komplikacija i ponovnog infarkta, aktivnost AST se vraća na normalu posle 3-6 dana.

Kreatin-kinaza ( CK )

Molekul CK je dimer izgrađen od dve monomerne jedinice. Iz monomera M i B nastaju tri citoplazmatična izoenzima CK-MM, CK-MB I CK-BB.

Kod infarkta miokarda aktivnost ukupne CK u serumu povećava se već posle 4-8 sati od nastanka bolesti, a maksimum dostiže posle 16-36 sati. Ukoliko bolest nema komplikovan tok aktivnost CK se vraća na normalu posle 3-6 dana.

Odmah posle infarkta miokarda povećava se i vrednost CK-MB, ali ne paralelno sa povećanjem aktivnosti CK. Maksimalne vrednosti CK-MB u serumu se javljaju ranije ( unutar 24h ). Vrednosti CK-MB uglavnom su od 10-30% od ukupne aktivnosti CK.

Značajan pomak u detekciji nekroze miokarda napravljen je kada je opisano određivanje mase CK-MB.

Test je omogućavao bržu detekciju povišenih vrednosti i imao je veću kliničku osetljivost za AIM.

Laktat dehidrogenaza ( LDH )

Laktat dehidrogenaza ( LDH ), se nalazi u citoplazmi skoro svih ćelija. Tetramer, izgrađen od dva monomera koji se označavaju kao M i H. Njihovom kombinacijom nastaje pet izoenzima koji se obeležavaju od LDH1 do LDH5.

Zastupljenost pojedinih izoenzima u organima je različita.

Posle infarkta miokarda aktivnost LDH se sporo povećava, a maksimum dostiže posle 1-2 dana. Povećanje vrednosti iznosi od 2-4 puta u odnosu na referentne.

Od dijagnostičkog značaja je određivanje aktivnosti izoenzima LDH1. Vrednosti LDH vraćaju se na normalu nakon 7-20 dana, pošto su se vrednosti CK i AST već normalizovale.

Određivanje aktivnosti CK, LDH, AST i karakterističnih izoenzima CK-MB i LDH1 u dužem vremenskom periodu kod infarkta miokarda pružaju mogućnost praćenja razvoja bolesti, pa imaju i prognostički značaj.
autor: mr ph. spec. Mirjana Balać

http://www.pharmamedica.rs/laboratorija/enzimi-markeri-ostecenja-miokarda/

Markeri infarkta miokarda

Troponin je specifičan marker i može da se koristi za otkrivanje čak i minimalnih miokardijalnih oštećenja.

Povećane vrednosti troponina uvek ukazuju na oštećenje miokarda. Osim u AKS, troponin može biti povišen i u drugim akutnim bolestima miokarda, kao što je npr. miokarditis.

Takođe, troponin je povišen i u stanjima kada postoje minimalna ili blaga oštećenja miokarda koja se ne detektuju poremećajima EKG-a i kliničkim znacima AKS-a (npr. u plućnoj emboliji i u edemu pluća).

markeri infarkta



Akutni koronarni sindrom najčešće nastaje kao komplikacija ateroskleroze koronarnih arterija, kada se usled nagle povrede ili rupture ateroma (plaka), stvori ugrušak koji delimično ili potpuno zatvori koronarnu arteriju. Prestaje snabdevanje srčanog mišića krvlju odnosno, dolazi do ishemije miokarda. Ukoliko se prekinuti protok krvi ne uspostavi, dolazi do nekroze miokarda u području koje dotična koronarna arterija opskrbljuje.

Prvi proteinski marker primenjen za dijagnostiku AKS je mioglobin, koji se nakon nekroze miokarda u krvi pojavljuje pre enzima AST, CK, LDH, zbog svoje niske molekulske mase dok je troponin najspecifičniji i predstavlja zlatni standard za dijagnozu oštećenja miokarda.

MIOGLOBIN

Mioglobin je protein koji vezuje i transportuje kiseonik. Nalazi se u skoro svim organima u telu. Protein srčanog i skeletnih mišića, ali ne i glatkih mišića, ima malu molekulsku masu i lokalizovan je u citoplazmi ćelija.

Ovo je razlog što se mioglobin pojavljuje u cirkulaciji već 1-1,5 sat nakon pojave simptoma infarkta miokarda. Po nekrozi tkiva, koncentracija mioglobina u cirkulaciji naglo raste. S obzirom da se veoma brzo eliminiše iz cirkulacije putem urina, nivo serumskog mioglobina se vraća na normalu obično nakon 24 sata.

Kod interpretacije rezultata važno je voditi računa o tome da se koncentracija mioglobina u serumu povećava usled povrede i skeletnih i srčanog mišića.

Određivanje mioglobina je rana, ali ne sasvim specifična detekcija infarkta. Veliki nedostatak je, pored nedovoljne tkivne specifičnosti i uticaja drugih stanja na nivo njegove koncentracije u krvi, i njegovo kratko poluvreme života u cirkulaciji.

Mioglobin je generalno prihvaćen kao najraniji marker koji se rutinski može odrediti za procenu bolesnika sa AKS. On se oslobađa odmah nakon nekroze, dostiže pik koncentracije unutar 4-6h i opada u toku 24h.

Najkorisnija primena mioglobina je u isključivanju AIM imajući u vidu vremenski period od početka akutnog bola do prvog kontakta sa lekarom. Prava revolucija na polju srčanih markera beleži se početkom devedesetih godina prošlog veka, sa otkrićem troponina.

TROPONIN

Srčani troponin je veoma specifičan marker i može da se koristi za otkrivanje minornih miokardijalnih oštećenja, odnosno razlikovanje između zdravih osoba i onih sa stabilnom anginom od onih kod kojih su oštećenja izazvana nestabilnom anginom i AIM.

Proteini male molekulske mase, kakvi su srčani troponini, izlaze iz ćelija srčanog mišića i u stanjima reverzibilnog oštećenja, kod pacijenata kod kojih se nakon uspostavljanja protoka krvi ćelije u potpunosti oporavljaju.

Srčani troponin je u odnosu na sve poznate markere, biomarker izbora za dijagnozu nekroze miokarda zbog velike osetljivosti i specifičnosti. Troponin je proteinski kompleks uključen je u regulaciju mišićne kontrakcije. Sastoji se od tri proteina koja su kodirana različitim genima: troponin I, troponin C i troponin T.

Korišćenjem testova koji nisu visoko osetljivi, merljivo oslobađanje troponina počinje između 4 i 6 h nakon ćelijske smrti, dostiže pik između 18 i 24 h, a može se detektovati u krvi i do 14 dana.

Nasuprot troponinu C, troponin T i I su kardiospecifične izoforme i mogu da se koriste kao osetljivi i specifični markeri oštećenja miokarda. Određivanje troponina ne samo da ima dijagnostičku vrednost, već je i odličan prognostički marker.

Nakon AIM u krvi se prvi pojavljuje mioglobin, zatim troponin T i CK-MB istovremeno, dok maksimalne koncentraciju prvo dostiže CK-MB pa onda troponin T. Promene troponina T se poklapaju sa promenama LDH. Troponin I se povišava u krvi paralelno sa masom CK-MB.

Njegova koncentracija dostiže svoj prvi maksimum nakon prosečno 16 sati od pojave simptoma a vraća se na normalu nakon 7-10 dana. Ono što je specifično za troponin I je da povišenje njegove koncentracije ne izazivaju ni akutna ni hronična oštećenja skeletnih mišića.

Biohemijski markeri oštećenja miokarda danas su prihvaćeni kao univerzalno značajni za dijagnostikovanje pacijenata sa AKS. Osim do sada definitivno prihvaćenih biomarkera, svakodnevno se uvode novi kao što su: natriuretički peptid, kardiotonični steroidi, citokini, albumin modifikovan ishemijom, slobodne masne kiseline.


autor: mr ph.spec. Mirjana Balać

http://www.pharmamedica.rs/laboratorija/troponin-marker-ostecenja-miokarda/