srijeda, 20. rujna 2017.

Enzimi, biohemijski markeri oštećenja miokarda

Enzimi i proteini biohemijski markeri oštećenja miokarda veoma su važni za dijagnostikovanje pacijenata sa AKS, procenu rizika i primenu terapije.

srčani enzimi


Koronarna bolest srca, odnosno AKS (akutni koronarni sindrom) kao njena akutna komplikacija, predstavlja jedan od najčešćih uzroka smrti u svetu, posebno u razvijenim i srednje razvijenim zemljama. Akutni koronarni sindrom (AKS) je kliničko stanje u čijoj je osnovi naglo nastala, kritična ishemija miokarda i podrazumeva dva entiteta: nestabilnu anginu pektoris i infarkt miokarda.

Za dijagnostikovanje pacijenata sa AKS, procenu rizika i primenu terapije od velikog značaja su enzimi, biohemijski markeri oštećenja miokarda. Prvi korišćeni markerbila je aspartat aminotransferaza ( AST ), a zatim su usledili enzimi laktat dehidrogenaza ( LDH ) i kreatin kinaza ( CK ).

Izmerena aktivnost ovih enzima odgovara intenzitetu srčanog oštećenja, mada njihova specifičnost nije visoka za srčana oboljenja.

Aspartat-aminotransferaza ( AST)

Najveća aktivnost ovog enzima prisutna je u jetri, ali vrlo je visoka i u srčanom i skeletnim mišićima kao i u bubrezima. Značajna je za dijagnozu i prognozu infarkta miokarda i to u kombinaciji sa kreatin-kinazom (CK ).

Kod infarkta miokarda aktivnost AST se povećava i dostiže maksimalnu vrednost između 16 i 48 sati od početka bolesti. Vrednosti su 5-10 puta veće u odnosu na gornje granice referentnog intervala.

Povećanje aktivnosti je u korelaciji sa veličinom oštećenja tkiva. Ukoliko nema komplikacija i ponovnog infarkta, aktivnost AST se vraća na normalu posle 3-6 dana.

Kreatin-kinaza ( CK )

Molekul CK je dimer izgrađen od dve monomerne jedinice. Iz monomera M i B nastaju tri citoplazmatična izoenzima CK-MM, CK-MB I CK-BB.

Kod infarkta miokarda aktivnost ukupne CK u serumu povećava se već posle 4-8 sati od nastanka bolesti, a maksimum dostiže posle 16-36 sati. Ukoliko bolest nema komplikovan tok aktivnost CK se vraća na normalu posle 3-6 dana.

Odmah posle infarkta miokarda povećava se i vrednost CK-MB, ali ne paralelno sa povećanjem aktivnosti CK. Maksimalne vrednosti CK-MB u serumu se javljaju ranije ( unutar 24h ). Vrednosti CK-MB uglavnom su od 10-30% od ukupne aktivnosti CK.

Značajan pomak u detekciji nekroze miokarda napravljen je kada je opisano određivanje mase CK-MB.

Test je omogućavao bržu detekciju povišenih vrednosti i imao je veću kliničku osetljivost za AIM.

Laktat dehidrogenaza ( LDH )

Laktat dehidrogenaza ( LDH ), se nalazi u citoplazmi skoro svih ćelija. Tetramer, izgrađen od dva monomera koji se označavaju kao M i H. Njihovom kombinacijom nastaje pet izoenzima koji se obeležavaju od LDH1 do LDH5.

Zastupljenost pojedinih izoenzima u organima je različita.

Posle infarkta miokarda aktivnost LDH se sporo povećava, a maksimum dostiže posle 1-2 dana. Povećanje vrednosti iznosi od 2-4 puta u odnosu na referentne.

Od dijagnostičkog značaja je određivanje aktivnosti izoenzima LDH1. Vrednosti LDH vraćaju se na normalu nakon 7-20 dana, pošto su se vrednosti CK i AST već normalizovale.

Određivanje aktivnosti CK, LDH, AST i karakterističnih izoenzima CK-MB i LDH1 u dužem vremenskom periodu kod infarkta miokarda pružaju mogućnost praćenja razvoja bolesti, pa imaju i prognostički značaj.
autor: mr ph. spec. Mirjana Balać

http://www.pharmamedica.rs/laboratorija/enzimi-markeri-ostecenja-miokarda/

Markeri infarkta miokarda

Troponin je specifičan marker i može da se koristi za otkrivanje čak i minimalnih miokardijalnih oštećenja.

Povećane vrednosti troponina uvek ukazuju na oštećenje miokarda. Osim u AKS, troponin može biti povišen i u drugim akutnim bolestima miokarda, kao što je npr. miokarditis.

Takođe, troponin je povišen i u stanjima kada postoje minimalna ili blaga oštećenja miokarda koja se ne detektuju poremećajima EKG-a i kliničkim znacima AKS-a (npr. u plućnoj emboliji i u edemu pluća).

markeri infarkta



Akutni koronarni sindrom najčešće nastaje kao komplikacija ateroskleroze koronarnih arterija, kada se usled nagle povrede ili rupture ateroma (plaka), stvori ugrušak koji delimično ili potpuno zatvori koronarnu arteriju. Prestaje snabdevanje srčanog mišića krvlju odnosno, dolazi do ishemije miokarda. Ukoliko se prekinuti protok krvi ne uspostavi, dolazi do nekroze miokarda u području koje dotična koronarna arterija opskrbljuje.

Prvi proteinski marker primenjen za dijagnostiku AKS je mioglobin, koji se nakon nekroze miokarda u krvi pojavljuje pre enzima AST, CK, LDH, zbog svoje niske molekulske mase dok je troponin najspecifičniji i predstavlja zlatni standard za dijagnozu oštećenja miokarda.

MIOGLOBIN

Mioglobin je protein koji vezuje i transportuje kiseonik. Nalazi se u skoro svim organima u telu. Protein srčanog i skeletnih mišića, ali ne i glatkih mišića, ima malu molekulsku masu i lokalizovan je u citoplazmi ćelija.

Ovo je razlog što se mioglobin pojavljuje u cirkulaciji već 1-1,5 sat nakon pojave simptoma infarkta miokarda. Po nekrozi tkiva, koncentracija mioglobina u cirkulaciji naglo raste. S obzirom da se veoma brzo eliminiše iz cirkulacije putem urina, nivo serumskog mioglobina se vraća na normalu obično nakon 24 sata.

Kod interpretacije rezultata važno je voditi računa o tome da se koncentracija mioglobina u serumu povećava usled povrede i skeletnih i srčanog mišića.

Određivanje mioglobina je rana, ali ne sasvim specifična detekcija infarkta. Veliki nedostatak je, pored nedovoljne tkivne specifičnosti i uticaja drugih stanja na nivo njegove koncentracije u krvi, i njegovo kratko poluvreme života u cirkulaciji.

Mioglobin je generalno prihvaćen kao najraniji marker koji se rutinski može odrediti za procenu bolesnika sa AKS. On se oslobađa odmah nakon nekroze, dostiže pik koncentracije unutar 4-6h i opada u toku 24h.

Najkorisnija primena mioglobina je u isključivanju AIM imajući u vidu vremenski period od početka akutnog bola do prvog kontakta sa lekarom. Prava revolucija na polju srčanih markera beleži se početkom devedesetih godina prošlog veka, sa otkrićem troponina.

TROPONIN

Srčani troponin je veoma specifičan marker i može da se koristi za otkrivanje minornih miokardijalnih oštećenja, odnosno razlikovanje između zdravih osoba i onih sa stabilnom anginom od onih kod kojih su oštećenja izazvana nestabilnom anginom i AIM.

Proteini male molekulske mase, kakvi su srčani troponini, izlaze iz ćelija srčanog mišića i u stanjima reverzibilnog oštećenja, kod pacijenata kod kojih se nakon uspostavljanja protoka krvi ćelije u potpunosti oporavljaju.

Srčani troponin je u odnosu na sve poznate markere, biomarker izbora za dijagnozu nekroze miokarda zbog velike osetljivosti i specifičnosti. Troponin je proteinski kompleks uključen je u regulaciju mišićne kontrakcije. Sastoji se od tri proteina koja su kodirana različitim genima: troponin I, troponin C i troponin T.

Korišćenjem testova koji nisu visoko osetljivi, merljivo oslobađanje troponina počinje između 4 i 6 h nakon ćelijske smrti, dostiže pik između 18 i 24 h, a može se detektovati u krvi i do 14 dana.

Nasuprot troponinu C, troponin T i I su kardiospecifične izoforme i mogu da se koriste kao osetljivi i specifični markeri oštećenja miokarda. Određivanje troponina ne samo da ima dijagnostičku vrednost, već je i odličan prognostički marker.

Nakon AIM u krvi se prvi pojavljuje mioglobin, zatim troponin T i CK-MB istovremeno, dok maksimalne koncentraciju prvo dostiže CK-MB pa onda troponin T. Promene troponina T se poklapaju sa promenama LDH. Troponin I se povišava u krvi paralelno sa masom CK-MB.

Njegova koncentracija dostiže svoj prvi maksimum nakon prosečno 16 sati od pojave simptoma a vraća se na normalu nakon 7-10 dana. Ono što je specifično za troponin I je da povišenje njegove koncentracije ne izazivaju ni akutna ni hronična oštećenja skeletnih mišića.

Biohemijski markeri oštećenja miokarda danas su prihvaćeni kao univerzalno značajni za dijagnostikovanje pacijenata sa AKS. Osim do sada definitivno prihvaćenih biomarkera, svakodnevno se uvode novi kao što su: natriuretički peptid, kardiotonični steroidi, citokini, albumin modifikovan ishemijom, slobodne masne kiseline.


autor: mr ph.spec. Mirjana Balać

http://www.pharmamedica.rs/laboratorija/troponin-marker-ostecenja-miokarda/

petak, 22. siječnja 2016.

Hrana za zdravo srce

Nase srce krije sve nase tajne. Zdravlje srca je jedno od primarnih stvari za koje se moramo brinuti.

Srce je jedan od organa bez kojeg ne možemo  živjeti, zato je potrebno o njemu voditi posebnu brigu. Na rad srca mogu utjecati brojni faktori, od onih genetskih na koje ne možemo uticati, do onih uvjetovanih na koje možemo. Srcu najvise šteti stres, premalo tjelesne aktivnosti, pusenje, poremećaji rada drugih organa i tjelesnih funkcija pa tako i nezdrava prehrana, koja može ozbiljno ugroziti zdravlje srca i cijelog organizma. Povišen tlak, šećer, holesterol mogu biti pogubni za srce i krvne žile.

Kako biste osigurali zdravi rad srca, a s tim i dug život, postoje određene vrste namirnica koje su zbog svojih svojstva vrlo zdrava za rad srca i zdravlje krvnih žila. Izbjegnite pojavu srčanih bolesti, srčanih udara, visokog krvnog tlaka, kolesterola i dijabetesa.

Što jesti?

Umjesto soli, šećera i masnoća začinite jela zdravim začinima kao što su ružmarin, kadulja, origano i timjan, a koji sadrže zdrave antioksidanse, koji  pomažu u izbacivanju štetnih tvari iz organizma. Dodatkom crvene paprike možete spriječiti prevelika povećanja inzulina u krvi nakon jela. Osim toga, vaše jelo će dobiti novi okus te će vam treba vrlo malo ili ništa soli, šećera, masnoća kako bi ste spravili ukusno jelo.

Crni grah

Nazalost nije baš toliko čest, ali može se kupiti već kuhan u limenci, s vremena na vrijeme u sušenom obliku na tržnici ili pak u trgovinama sa zdravom hranom. Crni grah je bogat antioksidansima, magnezijem, folatima i vlaknima, a svi ti sastojci pomažu u kontroli kolesterola i šećera u krvi. Ako ga kupite u limenci, dobro ga isperite kako biste uklonili sol. Može se jesti kao prilog jelima i u sastavu salata.

Crno vino i resveratrol

Resveratrol je tvar iz crnog vina koja štiti grožđe od plijesni, a ubraja se u jake antioksidanse, te ima cijeli niz blagotvornih učinaka na zdravlje: sprečava slabljenje srčanog mišića, usporava grušanje krvi, sprečava tvorbu nakupina (plakova) na mozgu i krvnim žilama, blagotvoran je kod upalnih bolesti crijeva i dijabetesa. Naravno, to ne znači ako popijete više vina da ćete biti zdraviji. Biti ćete samo pijaniji. Na dan je dovoljna jedna čaša crnog vina od dva decilitra. Naravno, image na umu štetnost alkohola, ako se miješa s nekim lijekovima koje eventualno uzimate.

Losos i tuna

Losos je jedna od najzdravijih riba koje postoje. Bogata je omega-3 masnim kiselinama, posebno DHA kiselinom, omega-3 masnom kiselinom koja je potrebna za funkcioniranje mozga odraslih osoba, razvoj živčanog sustava, te je zaslužna za smanjenje mogućnosti pojave srčanih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija preporuča konzumaciju lososa i do dva puta jedno. Tuna je druga riba koja je bogata omega-3 masnim kiselinama iako ne toliko koliko losos. Bijela tuna sadrži više zdravih masnih kiselina nego druge vrste tune. Ako ju kupujete konzerviranju, kupite onu koja je pakirana u slanoj vodi, a ne ulju. Među zdravijim ribama su još: skuša, haringa, pastrva, srdela, inćuni.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje

Zašto ekstra djevičansko, zato jer se radi o ulju koje je dobiveno od prvog tiješnjenja zdravog ploda masline. To ulje bogato je antioksidansima i zdravim monozasićenim masnim kiselinama. Kada primjerice u prehrani maslac zamijenite s maslinovim uljem, može doći do značajnijeg smanjenja kolesterola u krvi. Spravljate na njemu hranu, koristite za salate, stavljate na kuhano povrće, kruh. Ekstra djevičansko maslinovo ulje najbolje je iskoristiti u roku od šest mjeseci.

Edamame i tofu

Zeleni grašci soje ili edamame sve više iz japanskih restorana sele u kućanstva diljem svijeta. Ako ih uspijete nabaviti imajte na umu osim što su ukusni, vrlo su zdravi, jer su bogati proteinima soje koji smanjuju razine triglicerida u krvi. Pola šalice edamame grašaka sadrži čak devet grama vlakana koje pomažu smanjenju kolesterola. A umjesto crvenog mesa spravite tofu, koji je isto tako bogat proteinima soje, mineralima, vlaknima, polinezasićenim masnoćam
Orasi i bademi

Jedna šaka oraha (oko 40 g) može pomoći u smanjenju kolesterola u krvi te pomoći i boljoj prohodnosti arterija. Orasi su bogati omega-3 masnim kiselinama, monozasićenim masnoćama i vlaknima. Zamijenite konzumaciju nezdravih grickalica s orasima i sličnim orašastim plodovima. No, imajte na umu njihovu kaloričnost, te nemojte konzumirati više od jedne, preporučene šake dnevno (oko 300 kalorija).
Šaku oraha možete zamijeniti i sa šakom badema, bilo da ih jedete kao same ili spravljene s jelima. Pomažu u smanjenju kolesterola, jer su puni biljnih sterola, vlakana i masnoća zdravih za organizam. Također, smanjuju mogućnost pojave dijabetesa.

Batat ili slatki krumpir

Batat je savršen nadomjestak za obične krumpire, što je izvrsna stvar za osobe koje boluju od dijabetesa. Imaju vrlo niski glikemijski indeks, te neće uzrokovati nagli porast šećera u krvi. Osim toga bogat je i vlaknima, vitaminom A, likopenima...

Naranče

Ovo ukusno voće sadrži vlakna pod nazivom pektin koja pomažu u borbi protiv kolesterola, ali i kalij koji pomaže u kontroli krvnog tlaka.

Blitva

Ovo zeleno lisnato povrće bogato je kalijem i magnezijem, koji pomažu u kontroli krvnog tlaka, te vlaknima, vitaminom A i antioksidansima.

Ječam, zob, lan

Od ječma i zobi možete spraviti kašu i pojesti ju samu ili kao prilog uz drugo jelo. Lan možete dodati namazima, salati. pecivima i drugim jelima. On naime može pomoći u smanjenju razina kolesterola i smanjiti razinu glukoze. Konzumirajte ih u obliku cjelovitih žitarica.

Trešnje, višnje i borovnice

Trešnje i višnje „krcate“ su antioksidansima za koje se vjeruje da čuvaju krvne žile od začepljenja. Borovnice pak sadrže beta-karoten, lutein, vitamin C, folate, magnezij, kalij i vlakna, a svi ti sastojci važni su za zdravlje srca. 


srijeda, 20. siječnja 2016.

Simptomi srcanog udara

Zašto je toliko smrti od bolesti srca? Jedan od razloga je da mnogi ljudi sporo reagiraju i ne traže pomoć kada se simptomi pojave. Ali simptomi nisu uvijek intenzivni i očiti, a razlikuju se od osobe do osobe i prema spolu. 

Može biti teško uočiti simptome, jer liječnici upozoravaju na moguće znakove koji se često ignoriraju poput žgaravice, boli u mišićima ili drugi manje ozbiljni simptomi. To je posebno istinito za muškarce i osobe starije od 65 godina, kao i za ljude s drugim čimbenici rizika, kao što su visok krvni tlak i kolesterol, pretilost, pušenje, dijabetes ili obiteljska povijest bolesti srca.

Što više faktora rizika imate, veća je vjerojatnost da simptomi znače da se nešto događa sa srcem. Ljudi često ne žele priznati da su dovoljno stari ili bolesni za probleme sa srcem. Odgađanje liječenja je loša odluka jer ozbiljan problem sa srcem može značiti i iznenadnu smrt.

1. Anksioznost

Srčani udar može uzrokovati jak napad anksioznosti ili strah od smrti. 

2. Bol u prsima 

Bol u prsima je klasičan simptom srčanog udara. Ali ne uzrokuju svi srčani udari bolove u prsima. Bol u prsima može proizlaziti od oboljenja koja nemaju nikakve veze sa srcem. 

Bol u prsima povezana sa srčanim udarom je često centrirana ispod prsne kosti, možda malo lijevo od centra. Bol se može opisati kao neugodan osjećaj pritiska. 

Žene, više nego muškarci, mogu doživjeti peckanje u prsima, a ne pritisak ili bol. Ponekad ljudi čine pogrešku misleći da bol dolazi iz želuca.

3. Kašalj

Postojano kašljanje ili hripanje može biti simptom srčanog udara kao posljedica nakupljanja tekućine u plućima. U nekim slučajevima, ljudi iskašljavaju krvavu sluz. 

4. Vrtoglavica

Srčani udar može uzrokovati vrtoglavicu i gubitak svijesti, kao i potencijalno opasnu abnormalnost srčanog ritma poznatu kao aritmija. 

5. Umor

Posebno među ženama, neobičan umor se može dogoditi za vrijeme srčanog udara, kao i u danima i tjednima koji prethode srčanom udaru. Neprestan osjećaj umora može biti simptom zatajenja srca. 

Naravno, također možete osjetiti umor zbog drugih razloga. 

6. Mučnina ili gubitak apetita

Nije neobično da ljudi osjete mučninu ili povrate tokom srčanog udara. I nadutost povezana s zatajenjem srca može ometati apetit. 

7. Bolovi u drugim dijelovima tijela

U mnogim slučajevima srčanog udara, bol počinje u prsima i širi se na ramena, ruke, laktove, leđa, vrat, čeljust ili abdomen. Ali ponekad ne postoji bol u grudima - samo bol u tim drugim dijelovima tijela. Bol može doći i otići. 

Muškarci koji imaju srčani udar često osjećaju bol u lijevoj ruci. Žene će više vjerojatno osjetiti bol u obje ruke ili između lopatica. 

8. Ubrzan ili nepravilan puls

Liječnici kažu da nema ništa zabrinjavajuće u povremenom preskakivanju srca. No, brz ili nepravilni puls, pogotovo uz slabost, vrtoglavicu ili nedostatak daha može biti simptom moždanog udara, zatajenja srca ili iznenadne smrti. 

9. Kratkoća daha

Ljudi koji osjećaju zadihanost u mirovanju ili uz minimalan napor mogli bi imati plućni stanja poput astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti. Ali, zadihanost također može ukazivati na srčani udar ili zatajenje srca. 

10. Znojenje

Hladan znoj je čest simptom srčanog udara. Možete sjediti na stolici, kada odjednom osjetite nalet hladnog znoja. 

11. Oticanje

Zatajenje srca može uzrokovati nakupljanje tekućine u tijelu. To može uzrokovati oticanje (često u nogama, zglobovima ili trbuhu), kao i nagli dobitak na težini, a ponekad i gubitak apetita. 

12. Slabost

U danima prije srčanog udara, kao i tijekom, neki ljudi doživljavaju tešku, neobjašnjivu slabost.
Relaxforum


utorak, 16. rujna 2014.

Savjeti za zdravo srce

Zdravo srce ključ je za uživanje u dugom životu. Zaštititi ga možete jednostavno uz nekoliko svakodnevnih savjeta.

Duboko dišite
Bez obzira radi li se o nerviranju na poslu, porodičnoj drami, nedostatku novca ili gužvi u prometu – svi smo izloženi stresu. Izuzetno je važan je način na koji se nosite s njim. Svaki dan dišite duboko. Nekoliko minuta dubokog disanja može smanjiti razinu stresa. Što manje stresa budete osjećali, vaše će tijelo biti manje podložno upalama. Svakoga dana pronađite vrijeme za opuštanje – slušajte glazbu ili meditirajte.



Više spavajte
Nedavna istraživanja su pokazala da žene koje spavaju manje od šest sati noću imaju veći rizik od oboljenja koronarnih arterija (što upozorava na buduće srčane bolesti), a samo jedan sat sna više smanjuje rizik za tri posto. Neka vam zdrav san bude prioritet.

Fizička aktivnost je presudna za zdravlje srca
Samo pola sata fizičke aktivnosti dnevno, poput vožnje bicikla, hodanja, plivanja ili čak plesanja – sve što ubrzava otkucaje srca na najmanje deset minuta – može imati pozitivan utjecaj na zdravlje srca. Dugotrajno sjedenje ekstremno povećava rizik od srčanih bolesti i šećerne bolesti.  Zato ustanite i malo prošetajte svakih sat vremena, bez obzira na sve druge stvari koje morate obaviti.

Kratki savjeti za zdravlje vašeg srca:


  1. Prestanite pušiti cigarete! 
  2. Povrće, voće integralne  žitarice i orašasti plodovi sadrže materije koje štite vaše srce.
  3. Održavajte tjelesnu težinu u granicama normalnih vrijednosti.
  4. Tjelesna aktivnost od pola sata dnevno je presudna za dobro zdravlje.
  5. Pokušajte izbjeći stres, ukoliko ga ne možete izbjeći pronađite način da se s njim nosite.
  6.  Smanjite konzumaciju alkohola.
  7. Zaljubite se i volite iskreno!




srijeda, 14. svibnja 2014.

Kako sačuvati svoje srce?

Svaki dan možemo napraviti nešto dobro za naše srce, kada ono tako neumorno kuca za nas.
Danas ću malo pričati o malim promjenama u životnim navikama koje mogu sačuvati vaše srce.

Redovni obroci, voće, povrće, integralne žitarice, manji unos alkohola i prestanak pušenja su ključne stvari za zdravlje vašeg srca.
Bolesti srca i krvnih sudova su vodeći uzrok smrti u savremenom svijetu. Zbog bolesnog srca možete dobiti moždani udar i plućnu trombozu. Aritmije nisu bezazlena stvar. Ukoliko ponekad osjetite lupanje i preskakanje srca, obavezno potražite pomoć ljekara.




Najveća opasnost za vaše srce je gojaznost. Kada se s njom udruže povišene masnoće u krvi, pušenje, smanjena fizička aktivnost, povišen krvni pritisak i stres, vaše tijelo postaje tempirana bomba.

Gojaznost izaziva šećernu bolest, povišen krvni pritisak, srčani i moždani udar.

Pušenje cigareta povećava rizik za srčani udar i pogoršava bolest koja već postoji. Kada prestanete pušiti rizik za srčani udar se smanjuje za 50%.

Zdrava ishrana je važna za zdravo srce. Jedite redovno, manje obroke, pet puta dnevno. Svaki dan pojedite voće i povrće. nemojte jesti samo voće na koje ste navikli.

Koristite maslinovo ulje umjesto suncokretovog i sojinog ulja.  Jedite orašaste plodove. bademi su izuzetno zdravi za vaše srce.


Jedite što više integralnih žitarica i mahunarki, kao i različite bjelančevine. Smanjite korištenje svinjetine i govedine. Jedite više ribe, morskih plodova i peradi bez kožice.

Nemojte odbaciti mlijeko i mliječne proizvode, ali birajte one sa manje masnoće.
Povećajte unos biljnih vlakana. Sjajan izvor vlakana su zobene pahuljice, zobena kaša, voće i povrće. Smanjite upotrebu soli.

Popijte dovoljnu količinu vode. Odraslom čovjeku pri umjerenim aktivnostima treba oko 8 čaša vode dnevno, ponekad i više.

Nemojte pretjerivati s kafom. Prestanite pušiti i smanjite unos alkohola.
Radujte se životu, okružite se pozitivnim ljudima, radite ono što volite i što vas čini sretnima. Sretni ljudi su zdravi ljudi.


Ne zaboravite da je izvor svake bolesti, uključujući rak.  Poredajte prioritete u svojoj glavi i nemojte se nervirati zbog nevažnih stvari. Pronađite aktivnosti za relaksaciju. Otkrijte tajne meditacije. Slušajte muziku.
Živite svoj život onako kako vi to želite.



petak, 18. travnja 2014.

Koja hrana je zdrava za naše srce?

Zdrava ishrana je presudna za naše zdravlje. Savremeni način života nas svakodnevno ugrožava, jer previše jedemo i premalo se krećemo. Pravilna ishrana i regulacija tjelesne težine su ključni faktor svih preporuka za prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

Skidajte višak kilograma kako znate i umijete! Smanjite masnoće u krvi i krećite se što više možete!
U nastavku slijede savjeti o hrani koju morate izbjegavati ukoliko ne želite doživjeti srčani udar u bliskoj budućnosti.

Bobičasto voće


Promijenite prehrambene navike.
Smanjite oksidativni stres i krvni pritisak upotrebom manje slane hrane.
Redukujte unos masnoća životinjskog porijekla.

Štetne masnoće su zasićene masnoće koje su bogate holesterolom. One dovode do stvaranje aterosklerotskih plakova u krvnim žilama. plakovi pucanjem izazivaju embolije i tromboze. Srčani i moždani udar su rezultati ove pojave.

Za zdravo srce jedite bobičasto voće koje štiti srce i sadrži zdrave polifenole. Pijte crno vino, sok od crnog grožđa i nara.

Orašasti plodovi u sjajni za srce i krvne žile, jer sadrže mnogo mononezasićenih masnih kiselina.
Maslinovo ulje je tečno zlato, jer prevenira bolesti srca.

Koja hrana je loša za naše srce?
Iz vaše prehrane treba da eliminišete:

  • Govedinu, svinjetinu, suho meso, iznutrice, čvarke, kobasice, slaninu
  • Fast food (pizza, pljeskavice)
  • Čips
  • Bijeli hljeb
  • Punomasno mlijeko
  • Gazirane napitke
  • Punomasne sireve


Hrana koju treba da jedete za zdravo srce: 

  •  Riba i posno meso (teletina, junetina, piletina, puretina)
  • Grah, brokule, blitva
  • Maslinovo ulje
  • Posni sir
  • Voće
  • Crni hljeb
  • Mlijeko sa 1,5% masti
  • Kefir i niskomasni jogurt
  • Crno vino, 1 do 2 čaše na dan
  • Orašaste plodove
Ponekad, posebno kad nam se približavaju praznici vrlo je teško odoljeti hrani koja izgleda i miriše fantastično. Ukoliko se opustite na jedan dan, to neće napraviti mnogo štete vašem tijelu, ali ukoliko opuštanje traje predugo srčani, moždani udar i šećerna bolest su neizbježni u narednom periodu.
Vi ste ono što jedete. Mislite na svoje zdravlje!